DEUTSCHE WELLE ANALIZIRA: „Balkanske igrice bez granica, od BiH ne bi ostao kamen na kamenu, 'Herceg-Bosna' bi se odmah pripojila Hrvatskoj“

Nakon što je kosovski premijer rekao da je granica između Kosova i Albanije izbrisana, srpska premijerka optužila je Prištinu za ugrožavanje regionalne stabilnosti

  • Politika

  • 07. Jan. 2019  07. Jan. 2019

  • 1

Srpski dužnosnici oštro su reagirali na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da je granica između Kosova i Albanije “izbrisana na osnovu šengenskih principa”, a ministar obrane Republike Srbije obrane Aleksandar Vulin u tome vidi pokušaj stvaranja “Velike Albanije“ koja “ne može biti stvorena bez sukoba na čitavom Balkanu, ne samo sa Srbijom”.

“Očigledno su granice na stolu i sada imamo da za neke mogu biti, a za RS ne mogu“, srpska premijerka Ana Brnabić optužila je Prištinu da ugrožava regionalnu stabilnost koristeći priliku da usporedi Kosovo i Republiku Srpske.

Usporedba Kosova i Republike Srpske

Na riječi srpske premijerke reagirao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić s porukom  da “granice BiH nikako ne mogu biti dovedene u pitanje, nezavisno od toga šta se događa na granici između Albanije i Kosova”.

“Zašto misle da će politika devedesetih davati drugačiji rezultat danas? Umjesto da se okrenu suradnji, euroatlantskim integracijama i stabilizaciji regije, uporno pokušavaju povlačiti nebulozne paralele između dijelova BiH i Kosova“, kazao je Komšić.

Bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović zaprijetio da je bi komešanja oko granice BiH mogla ukinuti autonomiju RS. Džaferović je rekao kako bilo kakav pokušaj prekrajanja granica neće dovesti u pitanje BiH “ali bi mogao ugroziti mir i stabilnosti cijele regije te označiti kraj Daytonskog sporazuma, a time i entitetske unutrašnje strukture BiH“.

Veliki problem za regiju

Nedavne izjave bivšeg britanskog diplomata i analitičara Timothyja Lessa koji je ustvrdio da bi zbog mira na Balkanu Srbiji trebalo spojiti dio Kosova, Republike Srpske i “možda” Crnu Goru dignule su regiju na noge. Less je poznat po teoriji koja uključuje neku vrstu velike Srbije, Albanije i Hrvatske što bi podijelilo Balkan u pravcu monoetničkih država što bi za njega značilo veću, a ne manju stabilnost.

Veliki protivnik toj teoriji je zamjenik predsjednika Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov. 

“Bilo kakve korekcije granice sve do novog crtanja kakve predlaže Less nisu moguće bez novih sukoba. Kada je riječ o odnosima Albanije i Kosova, mislim da su tu Amerikanci debelo umiješani i da je od njih i potekla ta ideja o brisanju granice. Ukoliko bi se takva ideja realizirala sada, onda bi regija bio u velikoj nevolji, jer tu ne bi bio kraj priče”, izjavio je Popov za DW. 

‘Teritorijalnih pretumbacija nikad nije bilo na miran način’

“Srbija bi odmah inzistirala da se isti princip primijeni za RS, nakon čega bi i ‘Herceg-Bosna’ išla Hrvatskoj. Onda od BiH, ovakve kakvu danas imamo, ne bi ostao ni kamen na kamenu. Takvih teritorijalnih pretumbacija nikada nije bilo na miran način, nego bi one obično uslijedile na mirovnim konferencijama nakon ratova“, dodaje Popov.

Popov podsjeća kako je nasilni proces promjena granica započet u ’90-ima, a zaustavljen Daytonskim sporazumom i formiranjem Republike Srpske.

“Nastavak tog procesa moguć je samo u oružanoj varijanti, s tim što bi sukobi danas zahvatili mnogo veći prostor, uključujući teritorije Crne Gore, Makedonije i Grčke. To su balkanske ratne igre bez granica“, upozorava Popov.

Opasnost prijeti i Europskoj uniji

Popov smatra kako postoje sile izvan Starog kontinenta koje žele destabilizacijom Balkana ugroziti Europsku uniju.

“Nepredvidljiv američki predsjednik Donald Trump je već poduzeo niz koraka koji destabiliziraju EU i to u trenutku kada je Europa veoma ranjiva, jer i unutar EU postoje velike proturječnosti. Bojim se da bi to moglo dovesti u pitanje i opstanak EU”, kaže.

Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić smatra da je usporedba Kosova i BiH pokušaj političara u Beogradu da uvjere svoje građane da Srbija nije najveći teritorijalni gubitnik na Balkanu jer se još uvijek pita i izvan svojih sadašnjih granica.

“S obzirom na dalje europske procese koji neminovno slijede, takva politika bi se najviše mogla odbiti o glavu upravo Beogradu“, kaže Terzić za DW.

Jačanje stabilnosti u regiji

“Osim toga, Srbija i za vrijeme vladavine Aleksandra Vučića inzistira na potpisivanju sporazuma o granici s BiH kojim je rijeka Drina definirana i priznata kao granica dviju države, ustanovljena i nakon raspada bivše Jugoslavije, i tu se priča završava“, ističe Terzić koji kritizira kosovske mjere koje prema njemu nisu u funkciji jačanja stabilnosti u regiji.

“Vrijeme podjela, huškanja, podmetanja, a posebno prijetnji novim ratovima i promjenama granica mora i treba biti iza svih nas. Vrijeme je ujedinjenja Balkana kroz EU“, navodi ovaj analitičar.

Korekcije granice u regiji nisu imale međunarodnu podršku od ’90-ih, iako se promjena u stavu Washingtona mogla naslutiti prošle godine kada je riječ o razgraničenju Srbije i Kosova. Vučić je tada izjavio kako je ‘narod’ odbio njegov prijedlog rješenja, iako on zapravo nikada nije javno rekao što mu je na umu.

To je pak otvorilo prostor onima koji bi mijenjali granici i oni koji u tome vide požar koji može se proširiti na cijelu Europu.

(SB / DW)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...