NI BOŽIĆI VIŠE NISU KAO ŠTO SU NEKAD BILI: Znate li kada se i kako proslavljao Božić na Balkanu prije 100 godina?

Prije Prvog svjetskog rata, Božić je bio centralni praznik na Balkanu, i slavio se 25. decembra, jer su obje crkve, i pravoslavna i katolička, vrijeme računale po istom kalendaru, julijanskom. U to vrijeme Nova godina se nije ni pominjala a pogotovo se nije slavila.

  • Jeste li znali

  • 07. Jan. 2019  07. Jan. 2019

  • 0

Božić je bio najvažniji  praznik na Balkanu za pravoslane i katoličke vjernike, kao što je bajram bio najvažniji blagdan za muslimane. Nova godina tada se nije ni spominjala, a pogotovo se nije proslavljala. Prvi januar bio je radni dan kao i svi dugi, i ljudi jedni drugima nisu čestitali Novu godinu. 

Glavni praznik bio je Božić - slavio se dva dana, 25. i 26. decembra koji su bili neradni dani.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, uveden je Gregorijanski kalendar, 1919. godine i s obzirom na to da ga srpska crkva nikad nije prihvatila, ona je nastavila da obilježava praznike kao i do tada.

Gregorijanski kalendar odmah su prihvatili Portugal, Španija, Italija i Poljska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Protestantske zemlje su na ovaj kalendar prešle mnogo kasnije, u 20. vijeku im se pridružuju i neke pravoslavne države.

Tako je ostalo da Srbija i BiH, pored Bjelorusije, Egipta, Etiopije, Gruzije, Kazahstana, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rusije i Ukrajine proslavljaju Božić 7. januara.

A 1919. godina je bila prva u kojoj se Nova godina slavila prije pravoslavnog Božića, a negdje u to doba i  proslava nove godine postaje sve češća, a Božić nekako polako odlazi u drugi plan.

Nakon formiranja prve Jugoslavije 1919. a pogotovo u novoj, socijalističkoj Jugoslaviji definiranoj kao zajednici ravnopravnih i zbratimljenih južnoslovenskih naroda, Nova godina je kao jugoslovenski praznik bila "bitan elemenat kolektivnog nadnacionalnog identiteta u procesu sveobuhvatne transformacije društva, kreiranja novog čoveka socijalizma i stvaranja osjećaja pripadnosti jednoj zajednici svih stanovnika Jugoslavije, bez obzira na vjeroispovest i nacionalnost. Njeno proslavljanje je uticalo na potiskivanje tradicije obilježavanja vjerskog praznika Božića i Nova godina je vremenom postala pravi JAVNI narodni praznik. Proslava vjerskih praznika u Titovoj Jugoslaviji nije bila zabranjena niti kažnjiva.

Takođe se i način proslave Božića promijenio. Ranije je na stolu moralo da se nalazi 12 vrsta hrane i glavno jelo. Takva trpeza je simbolika 12 apostola koji su sa Isusom bili na tajnoj večeri.

Hrana je morala da se spusti na pod kako bi bila bliža dušama pokojnika. Danas se hrana stavlja na sto, ispod koga se nalazi slama, tako da je gorepomenuti običaj skoro nestao.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar
loading...

trenutak ...