BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH, DOKTORA IZ GORAŽDA USTAŠE SU HAPSILE I ZATVARALE PO SARAJEVU: Prema njegovim pričama snimani su i filmovi, a on je bio...

Portal „Slobodna Bosna“ nastavlja svoj serijal iz povijesti…

  • Jeste li znali

  • 15. Jan. 2019  

  • 0

Junak naše današnje priče je doktor Isak Samokovlija.

Rodio se u Goraždu 1889. godine, u obitelji sefardskih jevreja.

Po zanimanju je bio liječnik. Njegova obitelj se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su i dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava gimnaziju, a medicinu je studirao u Beču. Svoju prvu pripovijetku „Rafina avlija“ objavio je 1927., a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki „Od proljeća do proljeća“.

Početak Drugog svjetskog rata zatekao ga je u sarajevskoj bolnici Koševo, gdje je radio kao šef odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku sa Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH, zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša, te se krio sve do završetka rata.

Nakon Drugog svjetskog rata uređivao je književni časopis „Brazda“, bio urednik u Izdavačkom poduzeću „Svjetlost“.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Isak Samokovlija se kao književnik prvi put pojavio u „Srpskom književnom glasniku“ 1927. godine, s pripovijetkom „Rafina avlija“.

Od dramskih radova prikazane su mu prvi put u Sarajevskom narodnom pozorištu, osim „Hanke“ (1931), još tri drame: „Plava Jevrejka“, drama u četiri čina s prologom (1932), „On je lud, komedija u tri čina (1935), „Fuzija“, groteska u tri čina (1939).

U svojim djelima pisao je o Jevrejima, njihovom životu, prilagođavanju mjestu u koje su došli, ali i čuvanju tradicije i kulture koju su donijeli sa sobom. U pripovijetkama i dramama prikazivao je Bosnu i Hercegovinu u svoj njenoj zamršenoj realnosti, ekonomskim i društvenim odnosima, zemlju ukrštavanja Istoka i Zapada.

Karakteristično za Isaka Samokovliju je da je vrijednost njegovog književnog djela brzo prepoznata.„Malo kojem piscu atribut bosanski stoji tako dobro kao Isaku Samokovliji.

„Samokovlija može biti jedino bosanski pisac, a Bosna se takvim piscem stvarno može ponositi. Najbolje njegove priče izvrsne su i relevantne i u svjetskom kontekstu. 'Nosač Samuel' je zbirka ponajboljih Samokovlijinih priča, sažet izbor iz njegovog djela koje je kao svetao i neprolazan trag iza sebe ostavio ovaj pisac, harmonični i duboko čovečni Isak Samokovlija“, napisao je Nobelovac Ivo Andrić.

Neka njegova djela, poput Hanke, zabilježena su filmskom kamerom i sačuvana od zaborava.

Veliki čovjek i pisac Isak Samokovlija umro je na današnji dan 1955. godine, a sahranjen je na starom jevrejskom groblju u Sarajevu.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...