LAŽ JE DA SU HRVATI MRZILI KRALJA I „OTADŽBINU“: Čak su u čast kralja Aleksandra dali i ime jednom gradiću, no na kraju su ga ipak LIKVIDIRALI

Portal „Slobodna Bosna“ nastavlja svoj serijal iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 05. Feb. 2019  

  • 0

Punat, gradić na južnom dijelu otoka Krka, ima bogatu povijesnu baštinu koja uključuje crkvicu sv. Andrije iz 16. st., mlin za masline iz 18 st. župnu crkvu iz 2. polovice 18. st. sa znamenitim baroknim oltarom, ladanjsku kuću krčkih biskupa iz 17. st., kao i ostatke ranokršćanske crkve sv. Dunata.

U blizini je i otočić Košljun sa znamenitim franjevačkim samostanom s bogatom knjižnicom, etnografskom zbirkom, lapidarijem itd. Međutim, Punat je poseban po jednoj vrlo neobičnoj epizodi iz svoje povijesti. Od 1921. do 1943. ime mu je bilo Aleksandrovo, a ime je dobio u čast jugoslavenskoga kralja Aleksandra Karađorđevića.

O razlogu toga postoje mnoge teorije, od tvrdnje da su lokalni ljudi bili pristaše jugoslavenskog unitarizma do tvrdnje da je to bilo silom nametnuto. Postoji i teorija da je to vezano uz oduševljenje lokalnih seljaka agrarnom reformom iz 1919., jer im je omogućila da posjeduju vlastitu zemlju i time više nisu bili primorani obrađivati zemlju bogatijih stanovnika grada Krka. Ali ta se reforma nije pokazala pretjerano uspješnom, što navedenu teoriju dovodi u pitanje.

Najvjerojatnije je da su stanovnici preimenovali naselje iz političkih okolnosti. Krk je tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. bio obećan Italiji, a Talijani su u nekoliko navrata nakon kraja Prvog svjetskog rata pokušali silom nametnuti svoju vlast nad otokom. Došlo je do nekoliko oružanih sukoba između otočana i talijanskih paravojnih snaga pod iredentistom Gabrieleom D’Annunziom u kojima su otočani odnijeli pobjedu. Ipak, smatrali su da je jedini jamac očuvanja njihove slobode bilo što čvršće pristajanje uz Kraljevinu SHS. U općoj euforiji nakon konačnog odlaska talijanskih trupa 1921., pa je općinsko vijeće promijenilo ime mjesta u Aleksandrovo. To je ime opstalo sve do poraza Italije u Drugom svjetskom ratu 1943. godine.

Pošto su tri člana njegove obitelju umrli na utorak, Aleksandar je odbijao sve političke zadaće na taj dan. No, u utorak 3. listopada 1934., nije imao izbora, stigao je u Marseille na državnički posjet Trećoj Republici kako bi ojačao savez između dvaju država u Malu Antantu. Dok se vozio u automobilu sa francuskim ministrom vanjskih poslova Louisom Barthouom, atentator Vlado Černozemski iskočio je iz mase i usmrtio kralja i vozača.

Atentator Vlado Černozemski, vozač vođe VMRO-a Ivana Mihailova i iskusni strijelac, život je završio ubodom mača francuskog policajca, a kasnije ga je dotukla masa.

Kasnije se otkrilo kako su u atentat, osim članova VMRO-a, bili upleteni u ustaše, a sam organizator bio je zloglasni Eugen Dido Kvaternik.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...