KRSMANOVIĆ PORUČIO DODIKU: "I Srbija je otišla mnogo dalje u saradnji s NATO-om nego BiH, gdje je tu logika?"

Potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Zdravko Krsmanović u intervjuu za Vijesti.ba govori o formiranju izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, kandidatskom statusu za ulazak u EU, inicijativi SDA za promjenu imena RS-a, ali i novoformiranim komisijama za Srebrenicu i Sarajevo.

  • Mini market

  • 22. Feb. 2019  

  • 0

 

 
Gospodine Krsmanoviću, ni 137 dana od oktobarskih izbora nemamo konstituisanu zakonodavnu vlast na državnom nivou. Još uvijek nije poznato kada bi mogao biti formiran državni Dom naroda. Ne ide li to sve malo presporo?
 
KRSMANOVIĆ
: Istina je da to ide malo sporije, ali su po meni ključni razlog za to bili problemi kod formiranja vlasti na nivou Federacije BiH i želja da se napravi saradnja između Bh. bloka i SDA - kao pobjednika izbora, da bi se napravila velika koalicija. I tu se izgubilo vrijeme. Očekujem da u narednom periodu od 30 dana bude završeno konstituisanje vlasti i na nivou FBiH, i da bude formirano Vijeće ministara BiH.
 
Imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara BiH uslovljava se NATO putem naše zemlje, za koji nema saglasnosti u Republici Srpskoj. Na koji će način biti razriješena ta trakavica?
 
KRSMANOVIĆ: 
Lično ne vidim da predsjedavajući Vijeća ministara ima ikakve veze s aktivacijom Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP). Jer, evo sada je Denis Zvizdić predsjedavajući Vijeća ministara pa MAP nije aktiviran. To ne treba dovoditi u vezu.
 
S druge strane, istina je da je Srbija otišla mnogo dalje u saradnji s NATO-om nego što je to BiH, što baš i nema neku preveliku logiku. Mislim da će se tu naći kompromis i neko rješenje koje neće biti kočnica za formiranje vlasti na nivou BiH i da na neki način bude napravljena dobra atmosfera kod partnerskih partija i da to sve funkcioniše.
 
Članovi Predsjedništva BiH obavezali su se krajem januara tokom posjete Briselu da status kandidata dobiju do novembra, a lično mislim da se to može postići. Smatram da će se sve te stvari koje su sada problem prevazići, jer ima dovoljno prostora da se postigne kompromis u kojem se niko neće osjećati gubitnikom.
 
Može li i, možda još bolje pitanje - hoće li BiH do kraja ove godine dobiti taj kandidatski status - je li 1. novembar možda malo preoptimističan?
 
KRSMANOVIĆ:
 I ja sam na početku bio skeptičan, ali imam utisak da se po prvi put u zadnje vrijeme u BiH počinje shvatati realnost. A u ovom slučaju realnost je da imamo tri dominantne političke partije - SNSD, SDA i HDZ BiH koje su svjesne da moraju sarađivati, iako između njih postoje razlike. I to je jednostavno Bosna i Hercegovina.
 
Imam utisak da se to sada po prvi put iskreno shvata i da će se taj cilj i taj datum postići. Vidim da je atmosfera konstruktivna, i iako sa strane izgleda da se ništa nije promijenilo i da opet može doći do nekog prolongiranja rokova, ja moram reći svoj lični stav - optimista sam i mislim da se u ovom slučaju do 1. novembra može dobiti kandidatski status. Prvo, to želi i Brisel, a mislim da je u ovom momentu i atmosfera u BiH takva da se to može postići.
 
Kako gledate na inicijativu SDA o promjeni imena Republike Srpske? Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će na ovakav potez SDA biti odgovoreno inicijativom da pored naziva RS bude dopisano - zapadna Srbija.
 
KRSMANOVIĆ: 
Ustavni sud BiH ne može mijenjati Ustav, on može da ocjenjuje zakonitosti. A pošto je u Dejtonskom sporazumu, u njegovom Aneksu koji je ujedno i Ustav, taksativno navedeno da BiH čini i Republika Srpska, ta inicijativa apsolutno ne može proći. Ne može Ustavni sud ocjenjivati ustavnost, Ustavni sud ocjenjuje zakonitost, a Ustav se mijenja. Prema tome, ta je inicijativa po meni imala više politički karakter i želju za homogenizacijom biračkog tijela prije formiranja vlasti na nivou BiH i prije ulaska u razgovore s Bh. blokom.
 
Isto tako, mislim da je i druga inicijativa - ona Milorada Dodika o promjeni imena u ovom momentu apsolutno nešto što nema uporište u bilo čemu i mislim da su to samo politički stavovi i "pipanje" političkih snaga prije ulaska u vlast na nivou BiH. Svako pokušava da na neki način definiše svoje pozicije u pregovorima prije formiranja Vijeća ministara BiH.
 
Prije petnaestak dana Vlada RS-a imenovala je članove međunarodnih i nezavisnih komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu između 1992-1995. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?
 
KRSMANOVIĆ:
 Lično mislim da u ovom slučaju sigurno nikoga glava ne bi trebala da boli od želje da se stvari istraže detaljnije i cjelovitije. Ali, ako to dobija dimenziju politikanstva, onda je to problem. I lično mislim da mi u BiH moramo u principu gledati da maksimalno što više jedni druge uvažavamo, posebno kod pitanja koja su identitetska i koja su izuzetno osjetljiva. A sigurno je da su pitanja stradalih u Srebrenici i Sarajevu izuzetno osjetljiva. Moj lični stav je da tu treba biti mnogo obazriv, jer to je jednostavno Bosna i Hercegovina.
 
Mi se moramo uvažavati i paziti apsolutno da komšiju ne povrijedimo sa bilo čim što za njega može biti sporno. Istraživanja sva - da, ali da to ne bude na neki način ponižavanje nekog naroda ili bilo koga ko je imao velika stradanja u periodu 1992-1995. godine.
 

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...