ESI: Politika EU prema BiH je nepoštena i kontraproduktivna

Evropska unija treba preispitati svoju sadašnju poziciju i zahtijevati da BiH provede i presudu „Sejdić - Finci" u okvirima šire promjene ustavne strukture.

  • 08. Okt. 2013  

 

Sastnak političkih lidera iz Bosne i Hercegovine 10. oktobra u Briselu treba biti posljednji ove vrste.

Najbolji njegov ishod bio bi ako bi se dogovor postigao. Ali, ako do toga ne dođe, Evropska unija treba preispitati svoju sadašnju poziciju i zahtijevati da BiH provede i presudu „Sejdić - Finci" u okvirima šire promjene ustavne strukture.

Ova reforma provodila bi se u okvirima procesa pristupanja EU, a ne da bude preduvjet početka tog procesa - ocjena je iznesena u izvještaju Inicijative za stabilnost Evrope (ESI), nevladine organizacije koja se bavi i pitanjem tranzicije balkanskih država..

U dokumentu pod naslovom "Izgubljeni u bosanskom labirintu - EU i slučaj Sejdić - Finci", analitičari ESI-ja ocjenjuju da iza cijelog ovog slučaja očito leži "snažan osjećaj moralnog bijesa".

"Kako jedna država u današnjoj Evropi može spriječiti jednog Roma ili Jevreja da učestvuje u izboru za šefa države? Zar to nije rasistički ustav" - navode u ESI-ju kako se taj "bijes" izražava.

Analitičari podsjećaju da je presuda u slučaju "Sejdić - Finci" donesena prije četiri godine i ubrzo je postala ključni uvjet za podnošenje kredibilne aplikacije BiH za članstvo u EU.

U ESI-ju smatraju da je ovakav stav, kao i aktuelna politika EU prema BiH kojom se blokira njen evropski put, nepoštena i kontraproduktivna.

Navode se primjeri Belgije i Kipra kao zemalja koje su članice EU, a koje imaju više diskriminirajućih odredbi nego Ustav BiH.

U Belgiji jednom zasvagda se ljudi opredjeljuju kojem govornom području pripadaju i iz te se kvote biraju.

Na Kipru postoje samo turska i grčka zajednica i iz njih se biraju predstavnici u vlasti. Svima ostalima to pravo je uskraćeno i oni čak i ne mogu postojati u pravnom i političkom sistemu te zemlje.

U ESI-ju ističu da bi Dervo Sjedić, koji je zajedno s Jakobom Fincijem podnio tužbu Evropskom sudu za ljudska prava, da je na Kipru, naprimjer, prošao mnogo gore nego u BiH.

Za razliku od nekih drugih zemalja, u BiH se nacionalni identitet ne iznosi u zvaničnim dokumentima. Odredbama koje dopuštaju ljudima da izaberu svoj identitet, ali i da tu odluku promijene, bh. sistem je liberalniji nego belgijski. Ili onaj koji važi u Južnom Tirolu.

Za razliku od Kipra, pravo da bira i bude biran, kao i druga prava, nisu vezana uz vjersku ili etničku pripadnost roditelja. A EU je 2004. godine pozdravila princip glasanja koji se temelji na zajednici te pohvalila Ananov plan za Kipar, koji je imao iste principe koje ima i BiH i njen ustavni sistem - ističe se u izvještaju ESI-ja.

U istom dokumentu naglašava se i da je učinak BiH u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava bolji nego većine drugih evropskih država, uključujući članice EU.

"Iz tih razloga, blokiranje aplikacije BiH za članstvo u EU ne može se opravdati presudom „Sejdić - Finci". Ista ta reforma nije tražena od drugih aspiranata na članstvo, a još manje od aktuelnih članica EU" - navodi se u izvještaju.

trenutak ...