ZABORAVLJENI VELIKAN BIO JE IDOL NACIJE: Zatočili su ga u logor kod Višegrada, uslijed teškog ranjavanja amputirali su mu dio noge, a za života je postao NARODNI HEROJ

„Slobodna Bosna“ nastavlja svoj serijal iz povijesti…

  • Jeste li znali

  • 07. Mar. 2019  07. Mar. 2019

  • 0

Glavni junak naše današnje priče iz povijesti je Velimir Veljko Vlahović, borac u Španjolskom građanskom ratu, jugoslavenski političar i narodni heroj Jugoslavije.

Rođen je 1914. godine u selu Trmanje, kraj Kolašina. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Podgorici, Nikšiću i Beogradu. Studirao je strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Beogradu, Pragu, na Sorboni, a diplomirao na Sveučilištu u Moskvi.

U Beogradu je 1932. godine izabran za tajnika Udruženja srednjoškolaca beogradskih gimnazija, koje je tada bilo jezgra revolucionarnog, srednjoškolskog pokreta. U SKOJ je primljen 1933., a u KPJ 1935. godine, kao već istaknuti studentski aktivist.

Sredinom tridesetih godina, Vlahović je već bio jedan od istaknutih organizatora i rukovoditelja borbe beogradskih studenata za autonomiju Sveučilišta, slobodu znanosti i kulture, protiv nacionalističkih udruženja i policijske represije, za demokratske slobode i društveni napredak zemlje. Bio jedan od istaknutijih organizatora i rukovoditelja velikih studentskih štrajkova u Beogradu.

Zbog toga je uhićen i interniran u koncentracijski logor kraj Višegrada i isključen sa Sveučilišta.

Za vrijeme štrajkova putovao je u Zagreb i Ljubljanu zbog koordinacije zajedničke akcije studenata ova tri velika sveučilišta protiv tadašnjeg režima.

Zajedno s Ivom Lolom Ribarom, Veljko je sudjelovao u formiranju i pripremama jugoslavenske studentske delegacije za Svjetski omladinski kongres u Ženevi, održan u jesen 1936. godine.

Polovinom 1936. godine, po odluci partijskog rukovodstva na Sveučilištu, da bi izbjegao uhićenje, otputovao je u Prag, gdje se odmah uključio u rad partijske organizacije jugoslavenskih studenata u ovom gradu, a ubrzo je izabran za drugog čovjeka partijske organizacije.

Sudjelovao je u španjolskom građanskom ratu, kao borac Internacionalnih brigada. Krajem siječnja 1937. godine, sa skupinom od 26 jugoslavenskih studenata, iz Praga se ilegalno, preko Pariza, prebacio u Španjolsku. Iz prvih dana njegova boravka u Španjolskoj potječe i njegovo poznato pismo studentima Beogradskog sveučilišta, u kome ih poziva na akciju davanja pomoći španjolskom narodu u borbi za njegovu slobodu.

VELJKO VLAHOVIĆ I BRANKO KRSMANOVIĆ (Izvor: Mapio)

Borio se u Balkanskom internacionalnom bataljonu "Dimitrov". U bici na Jarami, 14. veljače 1937. teško je ranjen u desnu nogu, uslijed čega mu je dio noge amputiran.

U Španjolskoj je isprva radio u kadrovskoj sekciji Baze internacionalnih brigada u Albaceteu, a zatim je bio pomoćnik načelnika za kadrove Balkanske internacionalne brigade. Poslije toga je radio u Komesarijatu internacionalnih brigada u Madridu i Barceloni, a zatim u Centru za evakuaciju boraca internacionalnih brigada u S'Agara. U drugoj polovici 1937. godine, poslije smrti Blagoja Parovića, izvjesno vrijeme je bio i urednik lista "Dimitrovac". Posljednja funkcija u španjolskoj republikanskoj vojsci bila mu je politički komesar bataljona.

Poslije prelaska u Pariz, od Centralnog komiteta KPJ dobio je zadatak da organizira tehniku i dokumente za ilegalni i legalni povratak u zemlju jugoslavenskih dobrovoljaca iz španjolskog građanskog rata. U Parizu se prvi put susreo s Josipom Brozom Titom, i od tada je jedan od njegovih najbližih suradnika i dosljednih sljedbenika. U listopadu 1939., bio je upućen u Moskvu, kao predstavnik SKOJ-a u Komunističkoj omladinskoj internacionali. U Moskvi je nastavio studije na moskovskom Tehničkom fakultetu, djelujući kao predstavnik SKOJ-a.

U vrijeme fašističke agresije na Jugoslaviju 1941. godine, nalazio se u Moskvi. Vlahović je tada pojačao rad na vezama jugoslovenskih komunista i građana s domovinom i radio na popularizaciji narodnooslobodilačkog pokreta.

SPOMENIK U RODNOM KOLAŠINU (Izvor: Mapio)

Po zadatku CK KPJ i Vrhovnog štaba NOPOJ-a, u Moskvi je, 11. studenog 1941. godine, organizirao s Đurom Salajem radio "Slobodna Jugoslavija". Održavao je vezu s Vrhovnim štabom i dobivao izvještaje iz zemlje, pripremao emisije, pisao u sovjetskom tisku…

U Jugoslaviju se vratio krajem 1944. godine.

Čitava Veljkova porodica je sudjelovala u NOB-u. Braća Branko i Dušan, su poginuli kao visoki vojni rukovoditelji NOVJ-a, a sestra Dunja i brat Mišo su nositelji Partizanske spomenice 1941. godine. I Veljkova majka je također bila aktivna sudionica NOB-a.

Poslije rata, bio je potpredsjednik Vijeća naroda u Narodnoj skupštini FNRJ, predsjednik Odbora za prosvjetu Saveznog izvršnog vijeća, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Narodne skupštine FNRJ, zamjenik ministra vanjskih poslova FNRJ i direktor "Borbe“.

Vlahović je bio i šef jugoslavenske delegacije na zasjedanju Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih naroda i Član jugoslavenske delegacije na Prvoj konferenciji šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja u Beogradu, u rujnu 1961. godine.

SA BEOGRADSKIM STUDENTIMA-DEMONSTRANTIMA 1968. GODINE (Screenshot)

Vlahović je bio nositelj Partizanske spomenice 1941. i velikog broja jugoslavenskih i stranih visokih odličja. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 27. studenog 1953. godine.

Po njemu su nazivani privredni kombinati, brodogradilišta, škole, ulice, a onda je početkom 90-ih izbrisan iz povijesti.

Narodni heroj Velimir Vlahović umro je na današnji dan 1975. godine u Ženevi.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...