TRI SRBINA, TRI ROĐENA BOSANCA: Ratko je udarao po „Velušićima“, Milorad zarađuje plaću u „Teheranu“, a Zorana su likvidirali „njegovi“…

„Slobodna Bosna“ podsjeća na životni put brutalno likvidiranog premijera, uspon i pad ratnog zločinca, ali i dvostruko lice političkog prvaka u Republici Srpskoj…

  • Jeste li znali

  • 12. Mar. 2019  12. Mar. 2019

  • 1

Na današnji dan 1943. u selu Božanovići kraj Kalinovika rodio se ratni zločinac Ratko Mladić. Na isti dan 1959. u selu Bakinci kraj Laktaša rodio se član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, a na isti dan 2003. godine u Beogradu je brutalno likvidiran premijer Srbije Zoran Đinđić.

Osim što su sva trojica na svoj način obilježili povijest srpskog naroda, i na isti dan došli ili napustili svijet, zajedničko im je i to što su rođeni u Bosni i Hercegovini.

Pokojni premijer Srbije je, naime, rođen u Bosankom Šamcu, 1. augusta 1952. godine, dok se taj gradić na sjeveroistoku Bosne još zvao „Bosanski“.

Stoga nam se učinilo zgodnim da podsjetimo naše čitatelje na životni put trojice „velikih“ Srba.

OD BOŽANOVIĆA DO DEN HAAGA

Ratko Mladić, osuđeni je ratni zločinac, nekadašnji komandant JNA u Hrvatskoj, a kasnije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u u Zadru zbog ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. maja 2011., nakon godina skrivanja, pod patronatom državnog aparata Srbije, uhapšen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom  osudio ga je na kaznu doživotnoga zatvora.

Mladić je u Beogradu završio Vojnu akademiju JNA i Komandno-štabnu akademiju, te je kao oficir službovao u Makedoniji, te kasnije u Prištini.

U ljeto 1991. stigao je u Knin, kao komandant 9. korpusa JNA, sa zadaćom da organizira pobunjene srpske snage u Hrvatskoj, a iste godine unaprijeđen je u čin general-majora. Godinu dana kasnije Mladić je preuzeo mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, a 12. maja 1992. nakon povlačenja snaga JNA, postavljen je na dužnost komandanta Vrhovnog štaba Vojske Republike Srpske.

Screenshot

U ljeto 1994. unaprijeđen je u čin general-pukovnika, a gtodinu dana kasnije optužen je od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za teroriziranje Sarajlija snajperima. U novembru 1995., optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za napade na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Pod Mladićevom komandom u ljeto 1991. 50 tenkova JNA napalo je Šibenik. Uništeno je Kijevo, Vrlika, zaleđe Šibenika i Zadra. Lično je komadovao topničkim napadima na gradove Šibenik, Zadar i Sinj.

Dana 26. maja 2011. godine, tadašnji je srbijanski predsjednik Boris Tadić objavio kako je Ratko Mladić uhapšen pod lažnim imenom Milorad Komadić.

Dana 22. novembra 2017. godine na Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, u prvostupanjskoj presudi po 11 tačaka optužnice za ratne zločine, Ratko Mladić je osuđen na doživotnu robiju.

Vijeće je utvrdilo da Mladić nije kriv po tački 1- genocid, ali da jeste kriv kao učesnik UZP-a i to po tačkama 2. genocid, 3 - progon i zločin protiv čovječnosti 4 - istrebljenje, zločin protiv čovječnosti, 5. ubistvo, zločin protiv čovječnosti 6. ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, 7 - deportacija, zločin protiv čovječnosti, 8 - nehumano djelo prisilnog premiještanja, zločin protiv čovječnosti, 9 - terorisanje civila kršenje zakona i običaja ratovanja, napad na civile te uzimanje talaca kršenje zakona ratovanja.

Izricanje presude Mladiću pratio je i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u kabinetu u Palati Republike u Banjoj Luci. On je, podsjećamo, uoči izricanja presude izjavio da "Ratko Mladić ostaje legenda u srpskom narodu".

OD LAKTAŠA DO „TEHERANA“

Milorad Dodik, nekadašnji premijer i predsjednik Republike Srpske, a danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, također danas slavi rođendan.

Foto: Arhiv

Čelni čovjek stranke koja samo na papiru nosi prefiks socijaldemokratije, danas je zapravo rigidniji nacionalista od nekih političara iz reda radikala.

Maurice Braud, predsjednik etičkog odbora Socijalističke Internacionale (SI), u svom obraćanju vijeću Socijalističke internacionale prilikom isklučivanja Dodika iz SI-a 2011. godine je naglasio da je proces monitoringa SNSD-a, i pored brojnih upozorenja svjetskih socijaldemokrata, pokazao izostanak bilo kakvog napretka u njegovom djelovanju, retorici, nacionalizamu i ekstremizmu.

No, nije uvijek bilo tako. Dodik je na početku političke karijere bio član reformista posljednjeg premijera Jugoslavije Ante Markovića, te je u jednom od prvih intervjua „Slobodnoj Bosni“ izjavio kako ratnog zločinca Radovana Karadžića treba izručiti Haškom tribunalu, jer „svako treba odgovarati za zločine koje je počinio“.

„I Karadžić i Mladić trebaju odgovarati.  Neka sud utvrdi da li su krivi ili ne, a ne da svoju odgovornost svaljuju na leđa cijelog srpskog naroda. Krivica je individualna stvar, pa neka svako ispašta zbog zločina koje je počinio“, kazao je 1996. Dodik u intervjuu „Slobodnoj Bosni“.

Petnaest godina kasnije Milorad Dodik je na tribini "Riječ predsjednika" u Roćeviću kod Zvornika iznio tvrdnju da će presuda Radovanu Karadžiću "biti osveta srpskom narodu, zato što se sudi vođi koji se borio za slobodu srpskog naroda...".

Dodik je na početku političke karijere bio opozicija Karadžićevim nacionalistima iz SDS-a, idealan partner međunarodnoj zajednici, no nakon što je došao na vlast, naglo je promijenio ploču.

Tokom rata u BiH Dodik je bio mobiliziran u Vojsku Republike Srpske, a rat je proveo kao komandir vojne policije na aerodromu u Banjoj Luci u činu poručnika.

Dodik, također, negira genocid nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, presuđen od strane međunarodnog suda u Haagu, a javno je podržavao i simpatizirao grupe koje promiču ideologiju "četničkog ravnogorskog pokreta“.

ŠAMAC-TRAVNIK-BEOGRAD

Na današnji dan 2003. godine u Beogradu je brutalno likvidiran premijer Srbije Zoran Đinđić.

Rodio se u Bosanskom Šamcu, neko vrijeme živio i u Travniku, Đinđić, dijete oficira JNA, 1974. godine diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu.

Doktorirao je 1979. godine na Sveučilištu u Konstanzu u Njemačkoj, a mentor mu je bio Jürgen Habermas, jedan od najuglednijih svjetskih filozofa.

Još kao student sudjelovao je u opozicijskim aktivnostima, pa je tako zbog pokušaja organiziranja autonomne studentske organizacije osuđen na godinu dana zatvora.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Đinđić je radio kao profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke 1989. godine.

Od konca 1996. do početka 1997. godine, bio je jedan od vođa oporbene koalicije "Zajedno", koja je na lokalnim izborima u Srbiji odnijela pobjedu, ali to Miloševićev režim nije priznao. Poslije 88 dana građanskih i studentskih prosvjeda, Milošević je priznao pobjedu oporbi, a Đinđić je izabran za gradonačelnika Beograda. S te dužnosti je smijenjen je iste godine.

ĐINĐIĆ I DODIK, NEKADA VELIKE NADE SRPSKOG NARODA (Foto: Tanjug)

Godine 1999. američki magazin "Times" uvrstio je Đinđića na prestižnu listu četrnaest vodećih europskih političara trećeg milenija.

Đinđić je najzaslužniji za događaje koji su 5. oktobra doveli do pada režima Slobodana Miloševića, koji je odbijao priznati izborni poraz. Na tim izborima Đinđić je izabran za poslanika u Vijeću republika Skupštine SRJ.

Na parlamentarnim izborima održanim u decembru 2000. godine, DOS osvaja 176 zastupničkih mjesta. Đinđić je za premijera Srbije izabran 25. januara 2001. godine.

Ubijen je u atentatu, koji se dogodio na današnji dan 2003. godine ispred zgrade Vlade Srbije, a nakon nnjegovog ubistva pokrenuta je najveća akcija „Sablja“, najveća akcija usmjerena protiv mafije u povijesti Srbije.

I, tako, dok danas neki Srbi slave, drugi tuguju. Ratko Mladić će u ćeliji proslaviti rođendan, baš kao i Milorad Dodik u porodičnoj vili kraj Laktaša.

Godišnjicu ubistva Đinđića proslavit će kao i svake godine Šešeljevi četnici, koji Bulevar Zorana Đinđića u Beogradu „proglasiše“ Bulevarom Ratka Mladića.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar
loading...

trenutak ...