BH. BLOK JE MRTAV, ŽIVJELE NACIONALNE STRANKE: Kako su stranke ljevice svoj najveći rezultat u historiji pretvorile u bijedni poraz!

A mogla je ovo biti godina u kojoj je ujedinjena ljevica kao najjača opcija u Federaciji formirala vlast, poduzela konkretne reformske procese i pokrenula nove političke vjetrove u zemlji.

  • Mini market

  • 17. Mar. 2019  17. Mar. 2019

  • 1

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Realnost postdejtonske BiH nerijetko, a možda i najčešće, umjesto činjenica oblikuje spin. Uzroka je mnogo, od raznih interesnih faktora koji realnost oblikuju po svom ukusu i ciljevima, do nedostatka dovoljnog broja doraslih umova koji bi realnost prepoznali i javnosti je saopštili takvom kakva ona jeste. Valjda u tome i leži razlog što je potpuno neprimijećeno prošla činjenica da su na posljednjim izborima 2018. stranke ljevice ostvarile svoj najbolji rezultat u historiji.

Čekajući 2022.

Na prethodnim najuspješnijim izborima 2010. godine ljevica je osvojila 251.000 glasova (plus desetak hiljada glasova Naše stranke) ili 25,53% glasova u FBiH (iako neki tvrde da bi ovom rezultatu trebalo dodati i pedesetak hiljada glasova stranke Radom za boljitak, ovaj autor, i pored najbolje volje, nije u stanju prepoznati mnogo toga što bi tu mesarsko-klijentelističku stranku okvalifikovalo kao ljevicu). Ljevica je tada bila okupljena u SDP-u koji je, nakon ovog rezultata, slavodobitno krenuo u proces formiranja vlasti i nametnuo se kao najjači politički faktor u FBiH. No mandat koji je potom uslijedilo bio je daleko od bilo kakvog ljevičarskog sjaja. Dotad, čak i za visoko postavljene standarde od SDA, neviđen nepotizam, brojne afere i politički potezi koji graniče s izdajstvom − od glasanja za Zakon o prebivalištu do spremnosti da se isporuči izborni zakon po Čovićevom ukusu − doveli su do velikog raskola na ljevici i formiranja nove stranke, Demokratske fronte.

Iako prvaci SDP-a danas znaju papagajski ponavljati da su ih glasači 2014. kaznili zbog koalicije sa SDA, istina je potpuno suprotna – kaznili su ih zbog postavljanja braće i muževa  na pozicije direktora i u upravne odbore, sumnjivih tendera, još sumnjivijih cijena asfalta i antibosanskih poteza.

Ljevica u globalu 2014. godine, zapravo i nije doživjela značajniji padSDP je spao doduše na 100.000 glasova, no DF je imao ravno 128.000, uz još 15.000 glasova NS. Ukupan pad u procentu glasova, sve kad se sabere, iznosio je samo oko 1%.

Na posljednjim izborima 2018. tri stranke ljevice (SDP, DF i NS) na teritoriji Federacije BiH osvojile su 29%, tj. 290.000 glasova.

alt

Kad su već na izbore izašle razjedinjeno, poslije izbora su napravile mudar potez i formirale Bh. blok, postavši tako najsnažnija politička opcija u Federaciji BiH sa 32 mandata. E sad, zamislimo da stranke ljevice u BiH vode zreli i ozbiljni političari. Prvo što bi takvi političari napravili poslije izbora jeste da kreiraju osnovne programske principe i plan djelovanja za Bh. blok. Zatim bi, u skladu s tim principima preuzeli na sebe incijativu za proces formiranja vlasti na svim nivoima, najavljujući građanima konkretne reforme i promjene. Ukoliko, kao što su mnogi protagonisti iz lijevog bloka tvrdili, to nije moguće sa SDA, prostora za manevrisanje je bilo napretek – 15 mandata HDZ-a uz još osam SBB-a (da ne spominjemo tek manjinske partnere) bilo bi više nego dovoljno za formiranje nove Vlade. Ukoliko niti jedna od ovih stranaka ne bi mogla da se prilagodi uslovima i ciljevima Bh. bloka – nema problema, široko vam polje bez nas. Htjeli smo formirati vlast s ciljem provođenja jasnih politika i reformi, niste nam dali.

No, umjesto svega toga, jedino što je Bh. blok uradio je bilo užurbano formiranje vlasti na nivou Kantona Sarajevo. I tu je manje-više sve stalo. Bh. blok je povukao ručnu, a iz Vlade KS-a izbačena SDA preuzela je incijativu glede formiranja federalne i državne vlasti. Onda kada se otvorilo pitanje eventualnog koalicionog sporazuma između ove dvije političke opcije, u Bh. bloku došlo je do potpunog kurcšlusa – na jednoj strani našli su se DF, tuzlanska frakcija i veterani SDP-a koji su bili za ulazak u vlast, s druge Naša stranka i mladi lavovi SDP-a. Potonji su nam na kraju saopštili da će oni, principijelni kakvi jesu, svojim držanjem toliko oduševiti glasače da će „daleke“ 2022. pomesti na izborima i uzeti ni manje ni više nego 500.000. Zbog toga, dakako, vrijedi ostati opozicija, zar ne?

alt

Ovakve političke fantazmagorije možda na prvu zvuče lijepo i privlačno, no imaju problema s elementarnom političkom realnošću. Kada se već insistira na principijelnosti, otvara se primjerice pitanje kako taj politički puritanizam gađenja prema SDA odjednom nema dejstvo na kantonalnom nivou kada treba koalirati s protjeranom paradžematskom frakcijom SDA, predvođenom Dinom Konakovićem, po kome su isti ti protagonisti ljevice koji mu danas sipaju hvalospjeve, do prije nekoliko mjeseci, u vaktu kad pod njegovom premijerskom palicom u glavnom gradu nije bilo vode, opravdano sipali drvlje i kamenje? I kako je ova frakcija odmetnuta od SDA u međuvremenu postala oličenje poštenja i prihvatljiva za koaliranje?

O stupidnosti argumenta da u opoziciji treba ostati da bi se čuvale pozicije za 2022. kada se planira osvajanje 500.000 ne treba trošiti riječi, no ovdje skrenimo samo pažnju na to da nikad u historiji ljevica nije osvojila više od 290.000 glasova. SDA sama na svakim izborima osvaja otprilike toliko. Sve ostale nacionalne stranke ostatak. Da ne spominjemo činjenicu da, osim što građani većinski glasaju za nacionalne stranke, i sam sistem (kroz npr. institucije poput Doma naroda), direktno pogoduje vladavini nacionalnih stranaka. Drugim riječima, najbolji rezultat u historiji iz prošle godine stranke ljevice odlučile su bataliti jer ne žele u vlast s nacionalnim strankama bez kojih se vlast formirati skoro pa ne može, da bi čekale 2022. godinu da ostvare rezultat koji nikad nisu ostvarile niti imaju ikakvo uporište u logici i historiji da će ga ostvariti. I stoga, sve one koji tvrde da iz ovih razloga treba ostati u opoziciji, valja priupitati – gospodo, šta ako na sljedećim izborima ljevica ostvari sličan ili čak gori rezultat nego na ovim? Hoćete li tad ipak ući u vlast ili ćete možda čekati 2026. da osvojite 500.000 glasova i pometete nacionaliste? I u slučaju prvog, kako ćete javnosti objasniti logiku toga što ste propustili prethodne četiri godine da uradite nešto konkretno?

Gubitnici i dobitnici

Motivi postaju jasniji kad se pogledaju interesi koji su stajali iza ovakvih poteza, i to pod uslovom da u ovom tekstu ostavimo po strani špekulacije o raznim novčano-pravosudnim motivima za opoziciju. Najglasnija u otporu ulasku u vlast bila je Naša stranka koja je, iako ima samo  5% glasova, samu sebe stavila u ulogu svojevrsnog predvodnika Bh. bloka. Ali NS je dobar PR, privlačna ambalaža sa osrednjim sadržajem. To je vrlo mala stranka. Našoj stranci hronično nedostaje svega – od članstva preko novca, kvalitetnih kadrova do, u konačnici, hrabrosti. Pokazao je to već sam proces formiranja Vlade KS gdje je NS jedva uspjela sklepati tri neuvjerljiva kadra za premijersku i ministarske pozicije, a pritom su članovi najužeg rukovodstva ove stranke, sigurno uhljebljeni na skupštinske plate bez prevelike odgovornosti, kao đavo od krsta bježali od mogućnosti da budu ministri. Ulaskom u Federalnu Vladu u kojoj nema šta ponuditi, NS bi vjerovatno izgorjela. No, igra na kartu principijelnosti, bahato guranje sebe u prvi plan Bh. bloka i insistiranje da se ne ide s nacionalistima u vlast garantuje i buduća kajmačenja bivših glasova SDP-a.

SDP iz svega pak izlazi kao gubitnik, jer je Bh. blok i sukob koji je nastao oko formiranja vlasti izbacio na površinu, sa još neizvjesnim ishodom, sve silne i zapaljive animozitete koji postoje u toj stranci u pogledima na svijet i politiku između stare i prekaljene garde te mladih i neobrazovanih lavova.

SDA na kraju izlazi kao pobjednik. Iako su od Bh. bloka mogli biti eliminirani iz vlasti na nivou FBiH ili u najgorem slučaju pretvoreni u manjinskog partnera, SDA ovako ostaje vodeća politička snaga u FBiH koja uslijed svega odaje čak i utisak odgovornog državničkog držanja u odnosu na kolebljivi i nestabilni Bh. blok.

DF u ovom trenutku „nit’ smrdi, nit’ miriše“. Eventualni ulazak u vlast sa SDA oko čega su započeli pregovore, ovu stranku neumitno će kompromitovati kod dobrog dijela lijevih glasača. Pri tome će oni biti manjinska građanska ovca okružena nacionalnim vukovima iz SDA i HDZ-a na federalnom, s još i SNSD-om na državnom nivou. Zbog svega navedenog, DF-u će u vlasti biti potrebni vrhunski državnički potezi i politike da na sljedeće izbore ne izađu duboko kompromitovani, posebno uzimajući u obzir bjesomučnu propagandu ljevice u kojoj su optuženi da su “prodane duše“.

Gubitnik će, sve izvjesnije, postati i Fahrudin Radončić. Iako je svesrdno podsticao „buntovnike“ iz Bh. bloka da pod svaku cijenu spriječe ulazak u vlast, kako bi samom sebi podigao cijenu za koaliranje, na kraju bi, ukoliko se SDA odluči za DF, mogao ostati kratkih rukava, što je iz perspektive države BiH daleko bolje rješenje uzimajući u obzir da u njemu i Čović i Dodik imaju daleko nagodnijeg partnera nego u Komšiću.

Bh. blok je mrtav. A mogla je ovo biti godina u kojoj je ujedinjena ljevica kao najjača opcija u Federaciji  formirala vlast, poduzela konkretne reformske procese i pokrenula neke nove političke vjetrove u zemlji. I makroekonomska situacija im je savršeno išla na ruku. Za razliku od 2011. kada je SDP preuzeo vlast u jeku svjetske ekonomske krize, Federaciju BiH na računima čekaju milijarde za infrastrukturne projekte, dok Svjetska banka za čitav mandat predviđa ekonomski rast.

Umjesto  da pokupi kajmak,  Bh. blok je vlast prepustio mrskim nacionalnim strankama, a sam se grdno zavadio, kantonizirao i raspao.

(Analiziraj.ba/SB)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...