PRAVOSUDNE INSTITUCIJE I MEDIJI U BiH: Mogu li novinari objaviti dokumente sa oznakom tajno?

„Za svaki pojedinačni slučaj treba procijeniti da li je veći interes u tome da se zaštiti ta inforamcija ili da se objavi“

  • Društvo

  • 12. Apr. 2019  12. Apr. 2019

  • 0

Novinari ne bi trebali objavljivati dokumente  sa oznakom tajno, smatra to poznata sarajevska advokatica Vasvija Vidović, komentarišući dokumente i informacije Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), Tužilaštva BiH i drugih sigurnosnih agencija u zemlji koje se ponekad nađu u medijima, čak i onda dok traju pravosudni procesi na koje se te informacije i ti dokumenti odnose.

Takva pojava nije česta samo u medijima u Bosni i Hercegovini, već je primjetna i u cijelom regionu.

Da li novinar treba objaviti baš svaku informaciju do koje dođe? 

Je li novinar Žurnala Avdo Avdić koji je objavio informaciju o vrbovanju selefija od stranke Hrvatske sigurnosne agencije (SOA) protiv BiH trebao podijeliti sa javnosti ili je saznanja trebao ustupiti sa sigurnosnim agencijama BiH? 

Šta ako su tu inforamciju Avdiću ustupile baš sigurnosne agencije ? Ako jesu, jesu li se ponijeli neprofesionalno i službenici i novinar? 

Kako se treba ponijeti novinar koji dođe do podataka koji nose oznaku „tajno“? 

Je li novinska agencija Patria pogriješila kada je 2015. godine objavila iskaz Tužilaštvu BiH bivšeg direktora Uprave za indirektno oporeziva BiH Kemala Čauševića, u kojem Čaušević otkriva desetke političara iz BiH, među njima i onih iz vrha država, koji su prema tom iskazu umiješani u milionski krminal na štetu budžeta BiH? 

Advokat Vasvija Vidović smatra da nekim informacijama ili dokumentima definitivno nije mjesto u novinama, već u pravosudnim institucijama.

Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, objašnjava Vidović, određeni dokumenti se kategorišu na interne dokumente, povjerljiv dokument ili strogo povjerljive... Takve dokument institucije ne bi smjele ustupiti medijima, kaže Vidović, dodajući da je procedura kod objavljivanja dokumenata iz sigurnosnih agencija jasna, a to je da svi dokumenti koje mediji ne mogu dobiti od institucija pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, znači da u javnosti ne bi smjeli završiti ni na bilo koji drugi način.

Na pitanje da li objavljivanjem povjerljivih dokumenata u medijima može diskvalifikovati te dokumente iz sudskog postupka koji se vodi u tom trenutku, Vidović objašnjava da sud valjanost dokaza ne cijeni po tome da li je dokument ranije negdje objavljen ili nije, već da li je zakonito pribavljen.

„Drugim riječima, cijeni se procedura na koji način je dokaz pribavljen“, kaže Vidović u komenatru za Patriju.

„Ako sam ja tužitelj, i ako sam na zakonit način pribavila dokumente, i o tome je sačinjen izvještaj, u skladu sa zakonom, to su dokumenti koje ću koristiti na sudu. Činjenica da je neki od tih dokumenta objavljen u novinama, ne znači ništa sa stanovištva sudskog postupka. Međutim, evidentno je da se objavljivanjem u medijima takvih dokumenta umanjuje i suštinska vrijednost takvih dokaza. Jer, ako vi date u javnost tu informaciju, sigurno je da izravno utječe na tok istrage“, kaže Vidoć, dodajući da se dokumenti iz sudskih procesa moraju tretira isključivo u pravosudnim institucijama a ne u medijima.

„Krivično djelo objavljivanjem tajnih podatka može učiniti i onaj ko taj dokument učini dostupnim novinaru, ali i onaj 'ko pronosi taj dokument', kaže Vidović.

Dekan sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu profesor Nedžad Karajlić ocjenjuje da sigurnosne agencije ponekad donesu ocjenu da određenu informaciju treba pustiti u javnost, ali je problem ukoliko pojedinci iz sigurnosnih institucija, bez institucionalne odluke, medijima daju povjerljive podatke za koje javnost ne bi trebala znati.

„Ukoliko pojedinci određene sigurnosne podatke dojavljuje novinarima, onda imamo problem “, kaže profesor Korajlić.

Medijski stručnjak Mehmed Halilović ocjenjuje da novinar u svakoj situaciju, pa i kada je riječ o objavljivanju dokumenata sa oznakom tajno treba se voditi javnim interesom.

„Ključni kriterij je javi interes. Novinar treba procijeniti da li postoji opšti javni interes za odrađenu temu. Ako procijeni da postoji jani interes, onda nema smetnje da se informacija objav čak ukoliko nosi i oznaku tajno“, kaže Halilović, dodajući da se takva odluka treba biti odbranjiva ukoliko dođe do sudskog procesa.

„Ukoliko su neki dokument označeni kao tajni, novinar to treba poštovati, ali opet je kriterij opšti javni interes. Jer, tajni dokument može biti i o nekim zloupotrebama u službi, u ministarstvu i tako dalje, o čemu javnost svakako treba biti upoznata “ kaže Halilović.

Medijski analitičar Amer Džihana također smatra da to što je nešto proglašeno tajnom informacijom ne znači da postoji apsolutna zabrana objavljivanja.

„Za svaki pojedinačni slučaj treba procijeniti da li je veći interes u tome da se zaštiti ta inforamcija ili da se objavi“, kaže Džihana, dodajući da su međunarodni standardi takvi da čak i ako novinar objavi informaciju koja je tajna, ostavljena je mogućnost da na sudu dokazujete svoje namjere.

"Ideja je da ako i dođe do objavljivanja tajnih podataka, i u tom slučaju postoji sudska zaštita novinara gdje on možete objasniti zbog čega je objavio tu informciju, a onda sud procjenjuje da li je to bilo u javnom interesu ili nije. Dakle, kažanjavanja po automatizmu“, kaže Džihana.

I Halilović i Džihana zaključuju da se od novinara uvijek traži da postupa sa zahtjevima profesionalne etike.

(NAP)  

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...