NJEMAČKI MEDIJI KAO ŠVABO TRALALA: "Zemlje Balkana idu u ovisnost o Kini"!

I njemački mediji pišu o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16+1 u Dubrovniku. Ipak, jedva koji izvještaj ne upozorava na opasnosti „partnerstva“ tako drastično različitih država.

  • Svijet

  • 13. Apr. 2019  13. Apr. 2019

  • 0

Novinska agencija dpa, čiju vijest u pravilu prenose mnogi mediji, nakon osnovnih podataka o susretu kineskog premijera Li Keqianga u Dubrovniku s predsjednicima država ili vlada 16 zemalja srednje i jugoistočne Evrope, dodaje: „Uglavnom se tu radi o velikim planovima prometne infrastrukture koja bi trebala olakšati transport kineske robe na zapad Evrope.

Kina sve više nastupa i kao isporučitelj elektrana ili kao investitor u različite industrije. EU takvu vrstu ekonomskog angažmana posmatra sa sve većim nepovjerenjem: razni projekti se uglavnom finansiraju kreditima kineskih državnih banaka, a uglavnom malenim i državama s malo vlastitog kapitala, koje uzimaju te kredite, prijeti opasnost da upadnu u dužničku zamku i dospiju u političku ovisnost o Pekingu."

Spiegel: Tri opasnosti

Spiegel Online je sinoć objavio i analizu kineskih investicija u tih 16 zemalja Evrope od kojih su 12 i članice Evropske unije. U tekstu Vanesse Steinmetz i Marcela Paulya pod naslovom „Kineska dvojbena obećanja" (Spiegel Online: "Peking više obećava nego što ispunjava") navodi kako su trenutno na prvom mjestu kineske investicije u Srbiju gdje je Peking u 23 projekta uložio preko deset milijardi dolara i oni sežu od metaloprerađivačke i industrije oružja pa do projekata u infrastrukturu. Slijede Mađarska (oko 4 milijarde dolara) i Poljska (oko 3 milijarde dolara).

U analizi, opremljenoj mnogim grafikonima, autori Spiegel Onlinea navode čak tri velika problema: prvi je „Strah od prezaduženosti zbog pretjeranih kredita" i tu odmah navodi Crnu Goru čiji je državni dug samo zbog projekta autoceste od luke Bar do Srbije skočio na 83% BDP-a. A to je tek prva faza projekta, odakle novac za završetak radova – to nikome nije jasno. Tu Spiegel Online dodaje: „Zabrinutost zbog mogućih posljedica takvog prezaduživanja s velikodušnim kreditima iz Kine nije niti nova, niti neosnovana: u Šri Lanki se tamošnja vlada za luku u sklopu novog Puta svile zadužila u tolikoj mjeri da je Kina postala zakupac luke Hambantota za sljedećih 99 godina – na veliku srdžbu stanovništva koje je zbog toga izašlo na ulice."

Kao drugi problem ova analiza naslovljava: „Obećane investicije se ne provode". Spiegel Online piše: „Raskorak između obećanih i stvarnih investicija. Ta razlika je vidljiva i iz brojki o zemljama Balkana u izvještaju minhenske Konferencije o sigurnosti 2019. Iz toga se vidi kako je prije svega Bosna i Hercegovina na kraju dobila mnogo manje novca nego što je odobreno i najavljeno kao kredit. Slično izgleda i u Sjevernoj Makedoniji." To nije problem samo zemalja Balkana, slično se događa i s kineskim obećanjem Poljskoj da će izgraditi varšavski aerodrom, a i u Češkoj je u više projekata kineski udio ispao manji od planiranog.

Gdje je koncept?

To je dobrim dijelom, misle analitičari Spiegel Onlinea i zbog trećeg problema: „Općeg nedostatka plana". Tu članak podsjeća na kineski plan „Made in China 2025" gdje je cilj Pekinga u tom roku postati vodeća zemlja u robotici i umjetnoj inteligenciji. Ali kod investicija u pogone u istočnoj i jugoistočnoj Evropi se jedva može prepoznati neki koncept. A članak ukazuje i kako je Kini posve jasno da Evropljani nisu zadovoljni time što im radi u njihovom prostoru: „Vlada u Pekingu ionako svojim angažmanom u istočnoj i centralnoj Evropi ne želi izazvati bijes za Kinu najvažnijih država EU-a kao što su Njemačka i Francuska. Zato su Peking i 16 drugih država u Dubrovniku najavile početkom sedmice kako će zajedničke sporazume prije toga predočiti Bruxellesu. Još nikad nisu predstavnici EU-a bili tako uključeni na sastanku 16+1 kao što je to ove godine", završava analizu Spiegel Online.

„Mostovi, luke, tračnice, sloboda?"

Današnji Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljuje čak dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16+1. Prvi je opsežni izvještaj Michaela Martensa naslovljen „Mostovi, luke, tračnice, sloboda?" u kojem piše: „Za malenu Hrvatsku je to velik događaj. Već danima hrvatske novine javljaju o trodnevnoj posjetui kineskog premijera Li Keqianga i ekonomske delegacije od 250 osoba u najmlađu članicu EU-a. Vrhunac boravka je Businnes Forum u Dubrovniku ovog petka. Na toj konferenciji će se sastati oko 1.000 poduzetnika iz Kine, Hrvatske kao i iz 15 drugih srednjoevropskih i istočnoevropskih zemalja kako bi pripremili poslove s Kinom ili ih sklopili."

Članak u FAZ-u podsjeća na povijest tih sastanaka, a iznosi i detalje o, kako ga naziva, „najskupljem infrastrukturnom projektu u povijesti Hrvatske, mostu prema Pelješcu" koji će, zajedno s pristupnim cestama stajati preko pola milijarde eura i koje gradi China Road and Bridge Corporation. I frankfurtski list tu naglašava: „Lavovski dio, 357 miliona eura, preuzima EU. Time dakle evropska sredstva za poticanje strukturnih projekata odlaze jednom kineskom državnom poduzeću. To ne ljuti samo evropske konkurente kao što je austrijski koncern Strabag koji je izgubio na natječaju. I minhenska Konferencija o sigurnosti govori u svom najnovijem godišnjem izvještaju u kojem je Balkanu posvećeno vlastito poglavlje, o „diplomatiji dužničke zamke" Pekinga. Ona može dovesti da malene zemlje jugoistoka Evrope dospiju najprije u financijsku, a onda i u političku ovisnost o Kini."

Znamo li šta je to AIIB?

Doduše, FAZ opisuje čitav postupak natječaja za Pelješki most i priznaje kako niti predstavnici EU-a nisu našli zamjerki – usprkos eventualnoj činjenici što ta kineska tvrtka prima državnu podršku tako da je mogla ponuditi bolju cijenu. No prenosi i demanti kineske strane, kao i najavu Kine da će i dalje ulagati u Hrvatsku. S druge strane, javlja i kako Zagreb teži „članstvu u Azijskoj investicijskoj infrastrukturnoj banci AIIB gdje dominira Kina."

„Upravo je garancija za takve projekte ono što brine neke europske političare i zapadne diplomate. Evropski zastupnik Zelenih Reinhard Bütikofer AIIB naziva 'čistom mašinom za širenje moći Kine' i ovih dana upozorava kako je proces 16+1 'očito metoda razdora. Kad je neki kineski diplomat osobito drzak, onda ponekad i kaže kako se mora pomoći i Mađarskoj kako bi odbranila svoj suverenitet prema Bruxellesu'. Doduše, velike članice EU-a kao što je Njemačka su maltene pozvale Kinu na takve pokušaje unošenja razdora kad su vlastite interese stavile iznad zajedničke evropske politike prema Kini, smatra Bütikofer, dopredsjednik delegacije EP-a za odnose s Kinom", piše u izvještaju koje objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Tko plaća muziku...

Drugi članak istog lista je komentar Petera Sturma o ulaganjima Kine u ove zemlje Evrope: „Dugo se zna da onaj ko plaća muziku određuje i program. Ne može se zamjeriti zemljama istoka Evrope kad kratkoročno žele prednosti te 'muzike', a da na isti način ne razmišljaju i o dugoročnim posljedicama. Kina nastupa kao velikodušni platiša infrastrukturnih projekata s kojima te zemlje mogu krenuti dalje. Ne može se prigovoriti ni Kini da to ne čini bez svog interesa. Ali primatelji moraju razmisliti u ovisnost u koju se oni upuštaju. Isplati se malo raspitati u zemljama Afrike i Azije. Tamo su već neki upali u dužničku zamku gdje za otplatu moraju plaćati više nego što zarađuju. A da slična sudbina prijeti i zemljama istoka Evrope, to mora prije svega zabrinuti i Evropsku uniju", piše u komentaru objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...