ZABORAVLJENI BANJALUČANIN BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH: Učinio je za svoju Bosnu više nego neki za deset života, a slavnog je pašu toliko naljutio da ga je vječno PROGNAO iz Sarajeva

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti…

  • Jeste li znali

  • 20. Maj 2019  

  • 0

Glavni junak naše današnje priče je Ivan Franjo Jukić, franjevac, prosvjetitelj, pjesnik, publicist, putopisac, jezikoslovac, preporoditelj, književnik, kulturni, znanstveni i politički djelatnik.

Ivan Frano Jukić rodio se u Banjoj Luci 8. srpnja 1818. godine.

Elementarnu pismenost i znanje osnova latinskoga jezika stekao je kod mjesnog župnika, fra Franje Sitnića. Niže razrede gimnazije završio je u franjevačkom samostanu u Fojnici, filozofiju je studirao u Zagrebu, a teologiju u mađarskom Veszprému i Dubrovniku.

Za vrijeme studija se politički angažirao. Oduševio se idejama ilirskoga pokreta pa se zauzimao za kulturno uzdizanje Bosne, potičući otvaranje tiskara, knjižnica, kulturnih društava, narodnih čitaonica i muzeja. Pokazivao je sklonost za prosvjetiteljske ciljeve s naglaskom na reformu jezika, pravopisa, (bio je pristaša Gajeva pravopisa) i utemeljenje škola. Bavio se tekstologijom i rukopisima starih pisaca.

Pokrenuo je, uređivao i ispisivao prvi bosanskohercegovački časopis "Bosanski prijatelj". Prikupljao je narodne pjesme koje je s Grgom Martićem, a pod pseudonimom fra Filip Kunić, objavio ih je u Osijeku.

U njegovom književnom radu, najvrjedniji su putopisi. Jukić je pisao i pjesme domoljubnog nadahnuća, sukladno njegovom vatrenom zanosu za ilirski preporod. Omer-paša Latas protjerao ga je zbog političkog angažmana (zbog teksta "Želje i molbe bosanskih krstjana") u Carigrad i trajno mu zabranio povratak u Bosnu, a o složenosti odnosa Jukić-Latas napisana su cijela poglavlja u literaturi.

Jukić je Latasa vidio kao Slavena, čovjeka sklonog svom puku i kao spasitelja Bosne. Štoviše, Jukićeva pjesma "Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-paši", dovodi do toga da je Latas dao uhapsiti Jukića (1852.) i zatočiti u Carigrad, odakle ga je iz zatvora izvukao austrijski konzul, pjesnik Antun Mihanović.

Izvor: Public

U njegovom znanstvenom radu primjećuje se karakteristična istraživačka opisnost, ali i kritičnost, neuobičajena za ono vrijeme (djelo "Zemljopis i poviestnica Bosne"). Pokopan je u skupnu siromašku grobnicu na groblju St. Marxer Friedhof u Beču. Pri preuređivanju susjedne skupne grobnice u kojoj je bio pokopan i Mozart, oznaka Jukićeva groba je zagubljena, pa su mu kao nadomjestak franjevci i bečki Hrvati postavili spomen-ploču u franjevačkom samostanu u Beču, na adresi Franziskanerplatz 4.

Izvor: Public

Njegovo memoarsko djelo "Progonstvo iz Sarajeva u Carigrad" objavljeno je 1931. godine u Zagrebu. Njemu u čast franjevačka provincija Bosna Srebrena je 1971. pokrenula reviju koja nosi njegovo ime.

Srce bosanjohercegovačkog velikana prestalo je kucati na današnji dan 1857. godine u Beču.

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...