DNEVNI AVAZ, DREVNI AVAZ, AVAZ DEDO: Prvi Radončićev glavni i odgovorni urednik u "Avaz", Fetah Ramović, radio je za UDBU pod kodnim imenom "LEO"

Ipak bi moglo biti riječi o 1995. godini kao "Avazovoj" godini nultoj

  • Mini market

  • 06. Jul. 2019  06. Jul. 2019

  • 1

Kada je, dakle, tačno osnovan, koliko je star "najtiražniji i najutjecajniji dnevni list u Bosni i Hercegovini"?

Hoće li se, ako njegov Utemeljitelj i Savjetnik Fahrudin Radončić nastavi pasionirano pomjerati (unazad) datum njegovog osnivanja, udarati na njega nove naslage vremenske patine, za izvjesno vrijeme pokazati da su Ajvaz Dedo i Dnevni Avaz, manje-više vršnjaci.

Pa bi se, u tom slučaju, moglo očekivati da "najtiražniji i najutjecajniji list" promijeni ime u "Dnevni Ajvaz", ili "Avaz Dedo".

Na naslovnoj stranici, svakog dana u svakom pogledu sve starijeg, drevnog "Avaza" stoji da je osnovan 1991. godine. U nekim drugim, nešto objektivnijim arhivama i izvorima navodi se da je prvi broj tog biltena izašao u ljeto 1995. godine.

U tekstu povodom smrti Fetaha Ramovića, svog prvog glavnog urednika, objavljenom u aprilu prošle godine, list navodi se da će "Ramović najviše ostati upamćen kao prvi urednik 'Dnevnog Avaza', profesionalac koji je stao na čelo tada malobrojne ekipe novinara i urednika koji su 1995. skupa sa njim načinili pionirske korake današnje medijske imperije".

Da vidimo malo šta o Imperiji kaže Empirija. Dakle, ipak bi moglo biti riječi o 1995. godini kao "Avazovoj" godini nultoj. Današnji čitaoci tog lista (a ima ih, tvrdi se) ne znaju u kojim se, teškim, ratnim, herojskim vremenima Fetah Ramović žrtvovao dok je sa malobrojnom ekipom novinara i urednika, udarao temelje tog lista, to jest medijske imperije.

Ramović je prije toga podviga godinama bio glavni i odgovorni urednik "Večernjih novina" u kojima je zadnje mjesece mandata bio posvećen konspirativnom vrbovanju "urednika i novinara" da u najstrožoj tišini i potpunoj tajnosti napuste taj list i da "na čelu sa njim, profesionalcem", na zaprepaštenje menadžmenta te novinske kuće, neustrašivo prebjegnu na pravu stranu novinarstva, u redakciju u nastanku, "Dnevni Avaz".

Ramović je to uradio efikasno, imao čovjek iskustva sa vrbovanjem, 30-40 ljudi je evakuisao iz "Večernjaka" i preveo na slobodne teritorije redakcije "Avaza" zajedno sa zaplijenjenim materijalno-tehničkim sredstvima (arhivom, dokumentacijom...)

Fetah Ramović je prije rata u dva četvorogodišnja mandata bio dopisnik "Oslobođenja" iz Njemačke. Kako je baš njega, svršenog gimnazijalca skromnih novinarskih referenci i ništavnog iskustva, rođenog u Crnoj Gori, pored toliko profesionalnih vukova i prekaljenih urednika i novinara zapala takva čast da mu dva puta kašika u dopisnički med u Njemačkoj upadne?

Možda na to pitanje donekle može odgovoriti jedan dokument, suradnički karton Službe državne bezbjednosti BiH u kojem je Fetah Ramović zaveden kao suradnik te službe, pod pseudonimom "Leo", rođen u Tuzima (Crna Gora) u kako se kaže "pozitivnoj" muslimanskoj familiji.

Šta je dopisnik "Oslobođenja" sa saradničkim kartonom u SDB-u, odnosno saradnik SDB-a akreditiran kao dopisnik "Oslobođenja", radio i čime se bavio tokom osam godina boravka u Njemačkoj, može se samo nagađati. Detalje ćemo daznati kad na vrbovanju rodi grožđe!

Uglavnom, da sumiramo, neka ostane upamćeno, da su najtiražniji i najutjecajniji, a uskoro, vjerovatno, i najstariji bosanskohercegovački dnevni list, zajedničkim snagama i umijećem, uz sitnu financijsku pomoć NN lica iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine (odranije poznatog policiji, osuđivanog, oca troje djece) na noge podigla dvojica poduzetnih zemljaka iz Crne Gore.

Fetah Ramović - u domaćim novinarskim i njemačkim obavještajnim krugovima poznatiji kao "Leo", i Fahrudin Radončić, rođen u Beranama, za rodbinu, prijatelje i poslovne partnere poznatiji kao "Šćepo".

(S.B.)  

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...