FEDERALNI MINISTAR, NERMIN DŽINDIĆ: "Stečaj ne znači gašenje Aluminija, to je prilika za temeljitu reorganizaciju" (VIDEO)

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić gostovao je večeras u emisiji "Kontrasti" na Al Jazeeri gdje je između ostalog kazao da za mostarski Kombinat postoje dva pravca kojima se može kretati - ili pronalazak strateškog partnera ili stečaj.

  • Ekonomija

  • 09. Jul. 2019  

  • 1


- Vlada FBiH u prethodnom periodu učinila je puno toga. Mogu reći da 297 miliona KM duga od Elektroprivrede HZHB prema Aluminiju govori o tome da je Vlada učinila sve što je mogla da dodatno podstakne i aktivira Upravu koju nije ona imenovala, da nađe najbolje rješenje za nastavak rada Aluminija - kazao je Džindić.

Podsjeća da je Vlada FBiH, također, odlukama iz 2018. transferirala blizu pet miliona KM za uvezivanje staža radnicima u Aluminiju.

Prema njegovim riječima, dva pravca kojima se može kretati Aluminij je - ili pronalazak strateškog partnera ili stečaj.

- Stečaj ne znači gašenje, tu su dvije mogućnosti - likvidacija ili reorganizacija i pronalazak nekog boljeg samoodrživog modela. Dakle, Aluminij mora biti samoodrživ, bez sufinansiranja ili pomoći jednog od vlasnika. A jedan od vlasnika je i Vlada FBiH - pojašnjava Džindić.

Džindić naglašava da je Vlada FBiH u prethodnih dvadesetak dana obavila pregovore sa tri investitora koji žele ući u vlasništvo Aluminija.

- Sva ta tri investitora žele ući u većinski upravljački paket nad Aluminijem. Sva ta tri modela podrazumijevaju prije svega finansijsku, zatim tehničkiu analizu, a potom i predstavljanje modela po kojem bi se preuzeo Aluminij - govori ministar.

Glencore je jučer, dodaje, i zvanično odustao od te utrke iz razloga što je Vladi FBiH ponudio model koji joj nije prihvatljiv.

- Vlada FBiH po zakonima države u kojoj živimo ne može subvencionirati električnu energiju za proizvodnju aluminija, obzirom da je zahtjev na jučerašnjem sastanku bio da Vlada finansira ili sufinansira cijenu iznad 40 i 78 eura. Dakle, Vlada je 38 eura trebala sufinansirati svaki megavatsat koji se uputi prema Aluminiju za proizvodnju aluminija - napominje Džindić.

Ako nijedan od ova tri paketa ne budu vrlo brzo na stolu, i ne bude postignut dogovor, Aluminij ide u stečaj, upozorava Džindić.

Vlada može sugerirati rješenja

Naglašava da Vlada FBiH nema mogućnost da nekom u Aluminiju naredi šta će raditi, te da u ime svog vlasništva od 44 posto može sugerirati neka rješenja.

- Nakon jučerašnjeg sastanka s Glencoreom Upravi i Nadzornom odboru sugerirali smo da se snađu, da se do nove godine napravi jedan paket - premosnica za snabdijevanje električnom energijom, a da se do nove godine napravi dugoročni plan oporavka Aluminija - kazao je Džindić.

U ovoj mostarskoj kompaniji, dodaje, sudeći po dosadašnjem iskustvu, snaći će se za električnu energiju.

- Dosad smo imali desetak najava spektakularnog gašenja, međutim nije došlo do toga - rekao je Džindić.

Komentarisao je i izjavu Bože Ljubića, koji je rekao: ""Problem Aluminija je problem bh. apsurda. Zar nije apsurdno da Vlada FBiH, koja je vlasnik Elektroprivrede daje privatnom preduzeću Arcelor Mittal iz Zenice struju za 42 eura po kilovatsatu, a Aluminiju koji je njeno vlasništvo po 78 eura. Sama ta činjenica govori o tome da je Vlada FBiH odgovorna adresa za stanje u Aluminiju i tu treba tražiti rješenje".

Kao prvo, Džindić je ispravio Ljubićeve navode, istakavši da je u ovom slučaju mjerna jedinica megavatsat, a ne kilovatsat.

Prema njegovim riječima, između Elektroprivrede BiH i Aluminija po tržišnim uslovima sklopljen je ugovor za 2017., po kojem je cijena električne energije po megavatsatu za prvi kvartal 2017. bila 74,32 KM, što je oko 35 eura. Za drugi kvartal, navodi Džindić, ugovorena jedinična cijena je 66,50 KM.

Kada je u pitanju ugovor sklopljen krajem 2018., odnosno početkom 2019. za snabdijevanje Aluminija za ovu godinu, između Elektroprivede HZHB i Aluminija, cijena električne energije po megavatsatu je bila 150,13 KM.

- Ovo je samo za informaciju gospodinu Ljubiću, da on vidi razliku između cijena - potcrtao je Džindić.

Ugovor sklopljen s Elektroprivredom Sarajevo, ističe, raskinuo je menadžment, odnosno direktor Aluminija d.d. Mostar, dok je drugi pomenuti ugovor raskinula Elektroprivreda HZHB nakon što za pola godine nije dobila nijednu uplatu od Aluminija.

Pojašnjenje Ljubiću

- Dakle, elekroprivrede u BiH određuju cijenu prema tržištu. Ne može Vlada FBiH narediti Elektroprivredi da Arcelor Mittalu da jednu cijenu, a Aluminiju drugu. Da pojasnimo gospodinu Ljubiću, da zna o čemu se radi - da je Aluminij 2017. učestvovao na javnom oglasu za 2018. i 2019., i 2018. za 2019., prijavio se, predao adekvatnu zakonsku dokumentaciju, isto tako bi mogao da se snabdijeva po toj cijeni o kojoj Ljubić govori - konstatuje Džindić.

Aluminijev glavni problem kada je u pitanju električna energija, nastavlja ministar, je u tome što je ne kupuje na vrijeme.

- Zbog lošeg poslovanja, nemogućnosti dobivanja bankarskih garancija, Aluminij je u situaciji da električnu energiju danas nabavlja za sutra. Razlika između cijena kad je nabavljate na takav način i na način da ranom kupovinom dođete u bolju poziciju, upravo je odlika ovog što gospodin Ljubić govori - napomenuo je Džindić.

Ponovo potcrtava da je udio Vlade FBiH u Aluminiju 44 posto.

- To gospodin Ljubić mora znati. U upravljačkoj strukturi kada ste 44 posto, to vam je isto kao da ste u Arcelor Mittalu osam ili u Energopetrolu pet. Aluminij, što se tiče Vlade FBiH, izgubljen je onog trenutka kada je izgubljen većinski upravljački paket - dodao je Džindić.

Mostarski Aluminij bez obzira kakav bude u budućnosti, mora se baviti kao i svi drugi - baznim topljenjem i reciklažom koja donosi dodatni profit.

- Kao treća, možda i najbitnija stavka u budućem ustrojstvu Aluminija, je finalna obrada. Dakle, mora se diverzificirati, otvoriti nekoliko kompanija paralelno koje će biti van Aluminija, a koje će koristiti baznu sirovinu iz Aluminija, a zatim prodavati proizvod a ne poluproizvod - istakao je Džindić.

Sva tri potencijalna partnera, kako je rekao, vode prema tom modelu rješenja.

- Niko od njih nije praktikovao ili pokazao da je ovakav daljnji nastavak moguć i održiv. Dakle, proizvodnja baznog aluminija - da, reciklaža i proizvodnja tog aluminija u reciklažnom postupku - da i poželjna je, i diverzifikacija, odnosno plasiranje sirovog aluminija u direktne proizvode. Apsolutno je greška i sramota da se pojedini direktori Aluminija hvale da sto posto izvoz aluminija iz Mostara direktno ide na vanjsko tržište. Mi treba da sto posto aluminij koji proizvedemo u sirovom obliku prebacujemo u finalne proizvode i prodajemo po čitavom svijetu. To je formula za uspjeh Aluminija - zaključio je Džindić.

 
loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...