PROFESOR KOMŠIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU: „Jedino je SDP BiH reagirao žestoko, protivnički, njihovi ”intelektualci” i plaćeni ”analitičari” su popljuvali i ljude…“

Bosna i Hercegovina se od Daytonskog sporazuma nije nalazila u težoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Nakon općih izbora koji su održani prije devet mjeseci još se nije formirala izvršna vlast na državnoj i federalnoj razini. Zaustavljene su reforme i procesi približavanja države euroatlantskim integracijama.

  • Mini market

  • 10. Jul. 2019  10. Jul. 2019

  • 0

Piše: IVO KOMŠIĆ

Etnonacionalističke stranke istrajavaju na daljnjim podjelama društva i države te svojim ucjenjivačkim zahtjevima blokiraju i onaj dio vlasti koji se formirao. Zakoni se ne donose, privredom vlada stihija, socijalno stanje građana je sve lošije, mladi ljudi napuštaju zemlju. Beznađe je opće društveno stanje.

Susjedne države se sve direktnije miješaju u unutarnje prilike naše zemlje i krše Daytonski sporazum. Predstavnici međunarodne zajednice u našoj zemlji, čak i oni s aktivnim mandatom, ne čine ništa da to zaustave.

Pokret je i nastao kao reakcija na nečinjenje SDP-ovog rukovodstva, na njihovu defanzivnost, na izbjegavanje odgovornosti. Naime, zadnji Kongres SDP-a je donio odluku da partija ide na ujedinjenje sa drugim bliskim strankama. Za pet godina rukovodstvo partije, predsjednik i njegovi najbliži saradnici nisu ništa uradili na provođenju odluke najvišeg partijskog organa

U takvim okolnostima u Sarajevu je, 29. juna 2019. godine, održana Osnivačka skupština Pokreta socijalne pravde i demokracije (Pokret SPD) s ciljem formiranja snažne društvene platforme za promjenu toga stanja.

U Pokret su uključene, preko svojih delegata, političke organizacije i organizacije civilnog društva, te pojedinci iz javnog i političkog života BiH.

Načela na kojima će Pokret djelovati su:

očuvanje i jačanje države BiH i njenih institucija kao cjelovite, suverene, nezavisne, međunarodno priznate države, utemeljene na vladavini prava i zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda proklamiranih UN Poveljom o ljudskim pravima i Konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama Vijeća Evrope; antifašizam, demokracija, sloboda vjere i uvjerenja, sekularizam države i bogatstvo raznolikosti bh društva; promocija temeljnih ideja i principa socijaldemokracije kao političke ideologije koja može integrirati bh društvo i državu te očuvati njihov multietnički karakter; socijalna pravda, solidarnost i zaštita najugroženijih društvenih slojeva; evropske vrijednosti kao putokaz reformama koje vode BiH u euroatlanske integacije; jačanje povjerenja u državu kod mladih kako bi svoje znanje i stvaralaštvo stavili u funkciju napretka zemlje, njenog izlaska iz stagnacije i političkih blokada.

Krajnji cilj djelovanja pokreta je ujedinjenje ljevice u BiH kao jedinstvene i snažne političke organizacije socijaldemokratske provenijencije.

Skupština Pokreta je pozvala političke organizacije, organizacije civilnog društva i pojedince da pristupe Pokretu i tako formiraju široku društvenu osnovicu za objedinjavanje ljevice u BiH, borbu protiv rastućeg etnonacionalizma, za izlazak BiH iz političkih blokada i ekonomske zaostalosti.

Pokret su do sada podržale dvije parlamentarne političke organizacije – Demokratska fronta s čelnikom Željkom Komšićem i Građanski savez s čelnikom Nihadom Čolpom te pet nevladinih udruga s nacionalnim i građanskim predznakom i veliki dio članova SDP-a i nezavisnih i uglednih pojedinaca.

Većina političkih organizacija, uključujući i vladajuće etnonacionalističke, prešutile su formiranje Pokreta ili reagirale podcjenjivački. Jedino je Socijaldemokratska partija BiH (SDP) reagirala žestoko, protivnički. Njihovi ”intelektualci” i plaćeni ”analitičari” su popljuvali Pokret i ljude koji su ga pokrenuli. To je bila bujica diskreditacija, etiketa, plaženja i gaženja.

Pokret su ocjenjivali kao rušenje SDP-a i kao još jednu podjelu na ljevici. SDP je oštro reagirao već nakon 9. maja, dana kada je Inicijativni odbor javno najavio formiranje Pokreta očekujući aktivnu podršku ove stranke. Naprotiv, ta partija je požurila i na prvoj sjednici svoga Glavnog odbora, 18. juna, isključila iz partije sve one koji su u tome sudjelovali!

Bosna i Hercegovina se od Daytonskog sporazuma nije nalazila u težoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Nakon općih izbora koji su održani prije devet mjeseci još se nije formirala izvršna vlast na državnoj i federalnoj razini. Zaustavljene su reforme i procesi približavanja države euroatlantskim integracijama

Glavni odbor partije je donio ”tešku odluku”, po riječima onih koji su tu odluku isforsirali. Taj stranački organ isključio je iz svoga i partijskog članstva osam članova. Da struktura isključenih, i nacionalna, i profesionalna, i funkcijska, nije takva kakva jest, možda bi ta odluka prošla neopaženo.

Ta partija je iz svojih redova isključivala, odbacivala i marginalizirala mnoge svoje članove, pa se nitko nije ni počešao. Naprotiv, to je partiju činilo još ”jačom”. Ovaj put radi se o članovima Glavnog odbora i Predsjedništva partije, dakle najvišim funkcionerima po kojima je partija bila prepoznatljiva dugi niz godina. Jedan od njih je bio predsjednik partije, jedan je aktuelni potpredsjednik, dvojica su članovi Predsjedništva, ostali su članovi Glavnog odbora. Među njima su tri člana Predsjedništva države iz ratnog perioda, državni premijer i dva bivša ministra, zatim, među njima su četiri univerzitetska profesora, jedan nositelj ratnog odlikovanja i član komande obrane Srebrenice te aktuelni predsjednik općinske partijske organizacije Srebrenice.

Teško je povjerovati da bi se bilo koja stranka u BiH odlučila lišiti usluga tih ljudi i njihovog autoriteta u društvu. Ta ”teška odluka” je, dakle, morala biti donesena u velikoj nevolji za stranku, ti ljudi su morali narušiti svojim djelovanjem ugled stranke do praga izdržljivosti.

Kada se takve ”teške odluke” donose, uzroci moraju biti veoma uvjerljivi, mjerljivi i istiniti.

Međutim, obrazloženje takvog poteza GO SDP-a je jednostavno i u javnosti su ga iznosili predsjednik partije i njegovi pobočnici: ”Ne može se sjediti na dvije stolice”. Dakle, članovi najviših partijskih organa su isključeni iz partije jer djeluju u nekoj drugoj političkoj organizaciji i to suprotno svojoj matičnoj.

Ta ”druga partija” je Pokret socijalne pravde i demokracije, društveni pokret u nastajanju, bez ikakvog pravnog subjektiviteta. Kapacitet najvišeg rukovodstva SDP-a je poznat, ali ni od njih se nije očekivalo da jedan društveni pokret zamijene za političku organizaciju, i to takvu koja ruši njihovu.

Međutim, u strategiji SDP-a nije prvi put da ovdašnje rukovodstvo svoje proizvoljnosti proglašava činjenicama i zatim se određuje prema njima. To se naročito koristilo u procesima unutarnje diferencijacije koja je ”jačala partiju”. Stvar je otišla tako daleko da partija ne zna što su njene fikcije, a što stvarnost, te svu djelatnost svodi na borbu protiv tih fikcija. Tako sama sebi izmiče tlo ispod nogu.

To je poznata strategija u totalitarističkim organizacijama, ali nije u demokratskim. Primjenom te strategije, kao izdajnici partije i države, pobijeni su milioni ljudi.

Ovaj put je bilo lako utvrditi činjenice, ukoliko nisu važnije fikcije, jer su pokretači Pokreta socijalne pravde i demokracije to napisali i objavili.

Krajnji cilj djelovanja Pokreta je objedinjavanje snaga socijaldemokratske provenijencije i uspostavljanje jedinstvene i snažne političke organizacije ljevice u Bosni i Hercegovini

Nije to nikakva tajna ili zavjerenička organizacija koju su pravovjerni partijci iz SDP-a otkrili i prokazali, te na kraju kaznili. Jedino su previdjeli da nemaju na raspolaganju represivna sredstva, ali ni u stvarnosti ne ide lako sa zamjenom činjenica fikcijama i izmišljotinama.

Pokret je i nastao kao reakcija na nečinjenje SDP-ovog rukovodstva, na njihovu defanzivnost, na izbjegavanje odgovornosti. Naime, zadnji Kongres SDP-a je donio odluku da partija ide na ujedinjenje sa drugim bliskim strankama. Za pet godina rukovodstvo partije, predsjednik i njegovi najbliži saradnici nisu ništa uradili na provođenju odluke najvišeg partijskog organa.

Po Statutu partije, radi se o najgrubljem kršenju partijske discipline i pravila po kojima partija djeluje. Istina, oni su pred izbore svaki put najavljivali takve aktivnosti, ali proces ujedinjenja ostavljali poslije izbora.

Poslije izbora vođstvo je bilo zauzeto formiranjem koalicija i rasporedom funkcija, ujedinjenje se zaboravljalo ili odgađalo. Tako je bilo i pred zadnje opće izbore. Najavilo se ujedinjenje, ali je i ovaj put ostavljeno poslije izbora. I tako do danas.

Svi članovi Pokreta, organizacije i lica koja uspostavljaju Pokret, obavezuju se pridržavati načela Pokreta, te aktivno pomagati i podržavati provođenje postavljenih ciljeva, promovirati ih u svom društvenom, političkom i radnom okruženju.

Pokret će djelovati kako u političkom, tako i u širem društvenom okruženju u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.

Pojedinci koji se priključuju Pokretu, a koji su politički angažirani u političkim organizacijama koje nisu osnivači Pokreta, nemaju obavezu pristupati političkim organizacijama koje su Pokret formirale, već djeluju isključivo kao pojedinci, sa punim ličnim integritetom. Bitno je da prihvataju temeljne ciljeve i razloge uspostave Pokreta.

Pokret će svoje djelovanje provoditi kroz Skupštinu Pokreta.

Skupština je na svom zasjedanju u subotu 29.6. imenovala Predsjedništvo Pokreta, tijelo koje će pripremati i provoditi sve aktivnosti Pokreta, sazivati skupštinu, predstavljati Pokret u domaćoj i međunarodnoj javnosti, te djelovati unutar i van Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim mandatom i odlukama.

Skupština je na svom zasjedanju u subotu 29.6. imenovala Predsjedništvo Pokreta, tijelo koje će pripremati i provoditi sve aktivnosti Pokreta, sazivati skupštinu, predstavljati Pokret u domaćoj i međunarodnoj javnosti, te djelovati unutar i van Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim mandatom i odlukama

Predsjedništvo Pokreta sastoji se od 25 članova. Predsjedništvo može kooptirati u svoj sastav dodatni broj članova.

Predsjedavajući Predsjedništva Pokreta ne može biti predsjednik političke organizacije koja podržava Pokret, a predsjednici političkih organizacija koje podržavaju Pokret su po funkciji članovi Predsjedništva Pokreta.

Predsjedništvo Pokreta odlučivat će o uspostavi kantonalnih i regionalnih odbora Pokreta, kojima će definirati personalni sastav rukovodstava, te način njihovog rada i odlučivanja. Predsjedavajući kantonalnih/regionalnih odbora imaju status članova Predsjedništva Pokreta po funkciji.

Krajnji cilj djelovanja Pokreta je objedinjavanje snaga socijaldemokratske provenijencije i uspostavljanje jedinstvene i snažne političke organizacije ljevice u Bosni i Hercegovini.

Pokret će se registrirati kao politička organizacija ako tako odluči Skupština Pokreta dvotrećinskom većinom svojih članova.

(Prenosimo s portala Autograf)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...