DAN KADA JE KRV TEKLA SARAJEVSKIM ULICAMA: Nakon žestokih uličnih borbi odbrana grada je slomljena, živote je položilo 350 branitelja, nisu imali nikakve šanse…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 19. Avg. 2019  

  • 1

Nakon žestokih uličnih borbi, na današnji su dan 1878. godine austrougarske snage ušle u Sarajevo i uspostavile svoju upravu.

Radi odbrane grada Sarajeva, pokretu otpora pristupili su mnogi ugledni građani Sarajeva i oko 5.000 dobrovoljaca, naoružani s  nekoliko topova. Bili su odlučni da brane grad do kraja. Napad austrougarskih trupa na Sarajevo izvršen je 19. augusta u rano jutro. General Josip Filipović je znatan dio svojih snaga rasporedio u obuhvatni manevar preko brda koja dominiraju Sarajevom, a glavninu je uputio od Ilidže prema središtu grada. Bitka za Sarajevo trajala je više od šest sati.

Izvor: Public 

Bočne trupe su brzo savladale branitelje na okolnim brdima i uključile se u napad na grad, tukući ga snažnom artiljerijskom vatrom iz 52 topa. Glavnina snaga naišla je na žestok otpor branitelja u zapadnom dijelu grada, ali ih je uspjela potisnuti prema središtu. Tu se vodila borba za svaku ulicu i svaku kuću, a u borbama su učestovovale mnoge žene, pa i djeca. Poslijepodne, branitelji su bili primorani da se pred nadmoćnim austrougarskim snagama povuku prema Romaniji.

Izvor: Public

Prema zvaničnim podacima austrougarskog Generalštaba, u bici za Sarajevo austrougarske trupe su imale 370 mrtvih i ranjenih. Tačan broj gubitaka branilaca Sarajeva se ne zna, ali se računa da je bilo oko 350 mrtvih i 1.500 ranjenih.


Izvor: Public

Nakon zauzimanja grada austrougarske jedinice su hvatale i slale u zarobljeništvo građane koje su našle po ulicama, a naročito muslimane. Tako je uhvaćeno oko 600 osoba, koje su 24. augusta upućene u Olomouc u Moravskoj. General Filipović odmah je zaveo i prijeki ratni sud, koji je osudio na smrt 9 Sarajlija, među njima obješen je i Muhameda Hadžijamaković.

Izvor: Public

Vijesti o masovnim pokretima i oružanim pripremama muslimana u Bosanskoj krajini i zapadnoj Bosni su natjerali austrougarski Generalštab da pojača snage i mobilizira štabove 3.,4. i 5. armijskog korpusa, 13., 14., 31. i 33. divizije i 14. konjičke brigade.

GENERAL JOSIP FILIPOVIĆ (Izvor: Public)

Od tih jedinica formirana je II. armija, koja se sastojala od 159 pješadijskih bataljona, 30 konjičkih eskadrona s 300 topova, 30.000 zaprežnih kola i 110.000 konja sa ukupno 6.280 oficira i 262.353 vojnika.

Odlukom Berlinskog kongresa Austrougarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je konačno i anektirala.

(SB)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...