BOGATA NALAZIŠTA RIJETKIH METALA: Evo zašto je Trump toliko zagrizao za Grenland!

Ideja američkog predsjednika Donalda Trumpa o kupovini Grenlanda možda je puka fantazija, no SAD je već 'bacio oko' na resurse tog ostrva, posebno na bogata nalazišta rijetkih metala Zemljine kore, piše The Financial Times.

  • Svijet

  • 21. Avg. 2019  21. Avg. 2019

  • 0

Washington je nedavno s Grenlandom potpisao memorandum o suradnji na vađenju tehnoloških metala, tragajući za alternativnim izvorima opskrbe nakon što je Kina naznačila da bi mogla ograničiti njihov izvoz u SAD, piše londonski list.

Nalazišta rijetkih oksida Zemljine kore na Grenlandu procjenjuju se na 38,5 miliona tona. Usporedbe radi, u ostatku svijeta sadrže 120 miliona tona tih sirovina. 

Grenlandska nalazišta uključuju neodimij, praseodimij, disprozij, terbij, uran i nusproizvode cinka.

Neodimij, terbij i disprozij koriste se kao magneti u motorima električnih vozila. Baterije hibridnih automobila sadrže pak lantam koji upotrebljava i američka vojska u uređajima za noćno posmatranje.

Gadolinij se pak može naći u uređajima za magnetsku rezonancu.

Kina dominira u globalnoj proizvodnji grupe od 17 tehnoloških metala koje je teško komercijalizirati a ključni su za tehnološku industriju, uključujući električna vozila, vjetroturbine i vojnu tehnologiju. Kineski udio u globalnoj proizvodnji iznosi  70 posto a u preradi je još i veći, ističe FT.

Dvije firme najbolje opremljene za vađenje tehnoloških metala na Grenlandu, Tanbreez Mining i Greenland Minerals, imaju oprečna mišljenja o potrebi suradnje s Kinom a razlikuju se i u procjeni mogu li SAD i Evropa u konačnici osigurati konkurentne cijene za tehnološke metale izvađene i prerađene izvan Kine.

"Trebaju nam kineski suradnici", ističe izvršni direktor Greenland Mineralsa John Mair. "Surađivali smo s najboljim zapadnim globalnim grupama ali Kina može osigurati razvoj", dodaje.

Njegovo mišljenje dijeli i Patrik Andresson sa univerzitetuu u Aalborgu.

„Kineske kompanije smatraju se vodećima u kompleksnoj tehnologiji pretvaranja mineralnih koncentrata u komercijalne proizvode, a Kina je ujedno i najveće tržište. Stoga je teško zamisliti da bi projekt koji u potpunosti isključuje kinesku stručnost mogao uspjeti”, smatra Andresson.

Glavni geolog Tanbreez Mininga Greg Barnes drži pak da je sudjelovanje Kine u njihovom projektu nepotrebno. "Minerali u našem nalazištu ne sadrže uobičajene zagađujuće tvari, poput torija i fluorina, pa se mogu prerađivati uz niske troškove i s visokim prinosom, što znači da nema potrebe za daljnjom obradom u Kini"

U grenlandskom ministarstvu mineralnih resursa i rada ističu pak da im je "najveća briga zaštita okoliša i javnog zdravlja". Ukazuju pritom na istraživanje o koristi vađenja minerala čiji su autori preporučili da se rudarske aktivnosti ne razvijaju prenaglo s obzirom na to da Grenland ima samo 56 hiljada stanovnika.

Neki političari u glavnom gradu Nuuku smatraju pak da će industrija eksploatacije sirovina potaknuti zapošljavanje, zakočiti iseljavanje stanovništva i dugoročno osigurati Grenlandu viši stepen neovisnosti u odnosu na Dansku koja finansira više od polovine budžeta tog teritorija.

Grenland je autonomni teritorij Danske, i najveći je otok na svijetu. Nalazi se u Sjevernoj Americi i geografski i etnički; ali politički i povijesno Grenland je bliži Evropi. Atlanski okean se nalazi južno od Grenlanda, Arktički okean na sjeveru, Baffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Također, na otoku se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu.

Većina Grenlanđana su mješavina skandinavskog naroda i Kalalita, i govore grenlandski jezik kao materinski jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. 

Grenland je bio pod Norveškom upravom - makar uz vrlo skromnu prisutnost - od 11. stoljeća pa do 1814., kada je vlast nad otokom mirno predana Danskoj, čiji su kraljevi stoljećima prije toga vladali Norveškom (u personalnoj uniji). Nakon Danskog preuzimanja, poduzeta je ozbiljnija kolonizacija evropskog stanovništva. Grenland je 1953. postao sastavnim dijelom Danske. Lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu  1979.godine. Danska vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te finansijsku politiku.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Evropsku ekonomsku zajednicu (današnju Evropsku Uniju).

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...