OSVRT IZ MOSKVE - IZETBEGOVIĆEVA VIZIJA BIH: „Građanska država s bržim ulaskom u NATO“

Politička deklaracija najutjecajnije bosanske Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića može se promatrati kao otvorena izjava da Daytonski sporazum , kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini devedesetih i na čijim je temeljima ta država izgrađena, više ne odgovara Bošnjacima. Ovo je mišljenje za EuraAsia Daily izrazio povjesničar i istraživač Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti Georgij Engelhardt.

  • Politika

  • 29. Sep. 2019  29. Sep. 2019

  • 13

Podsjetimo, kongres Stranke demokratske akcije 14. septembra usvojio je niz dokumenata, uključujući novu povelju i programsku deklaraciju u kojoj su definirani politički prioriteti stranke. U tekstu dokumenta se ističe da je primarni i dugoročni cilj stranke donošenje ustava u kojem bi se BiH definirala kao demokratska, pravna i socijalna država zvana Republika Bosna i Hercegovina, s tri razine vlasti, državnom, regionalnom i lokalnom, te administrativnim centrom u Sarajevu. Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba u Bosni i član Predsjedništva BiH , rekao je da će Parlament Republike Srpske donijeti odluku kojom će bilo kakvo provođenje deklaracije o programu Stranke demokratske akcije povezati s aktiviranjem prava RS na samoodređenje i odcjepljenje.

Prema Engelhardtu, Bošnjaci, ujedinjeni oko Stranke demokratske akcije, postavili su sebi zadaću da idu puno dalje od Daytona i radikalno žele promijeniti strukturu „dejtonske“ Bosne i Hercegovine.

„Govorimo o ukidanju sostema dviju autonomija, entiteta, od kojih se ova država sastoji. Zadatak je to centralizirati. U retorici Bošnjaka i Stranke demokratske akcije to zvuči kao “prijelaz na građanski sistem“, na sistem “jedan čovjek – jedan glas”. Ovaj pristup zasniva se na uvjerenju Bošnjaka da oni predstavljaju stvarnu aritmetičku većinu stanovništva u zemlji, pa stoga pri prelasku na takav sistem mogu glasati za sve potrebne promjene. Usvojena deklaracija je razrađena do detalja i ona, između ostalog, obuhvaća zadaće ulaska zemlje u NATO. Tamo se govori i o evropskoj orijentaciji, ali naglasak je upravo na potrebi za brzim ulaskom u NATO i na nužnosti poduzimanja niza praktičnih mjera za integriranje u Sjevernoatlantski savez“, objasnio je Engelhardt.

Prema riječima stručnjaka, tekst deklaracije ujedno postavlja zadatak potpuno uklanjanje Republike Srpske i svih njenih dejtonskih privilegija i prava. Engelhardt je podsjetio da deklaracija, između ostalog, ukazuje na namjeru stvaranja jedinstvenih policijskih snaga, odnosno uklanjanja autonomne policije Republike Srpske. 

„Što se tiče Hrvata, u deklaraciji je jasno navedeno da ne može postojati zasebna hrvatska autonomija unutar BiH i da čak i sistem hrvatskog autonomnog obrazovanja treba ukinuti. Za osjetljiva lokalna pitanja, na primjer o gradu Mostaru, deklaracija preporučuje njihovo rješavanje u skladu s najvišim vrijednostima demokratije, što je posebno u interesu Bošnjaka“, dodao je povjesničar.

Engelhardt smatra da dokument kojeg je usvojio kongres Stranke demokratske akcije formuliran s nekoliko maksimalističkih stavova i zauzet je nepomirljiv stav u gotovo svim sukobima. Stoga je, vjeruje on, deklaracija u stvari poziv na daljnju destabilizaciju Bosne i Hercegovine u njenom sadašnjem obliku.

„Najveća stranka, odnosno najveća zajednica BiH, izražava tešku, nepomirljivu želju za uspostavom vrhunske hegemonije u zemlji. Očito je da to neće podržati druge dvije etničke grupe, već će blokirati aktivnosti zajedničkih centrlnih vlasti u kojima su zastupljene sve tri zajednice. Ovaj će položaj, najvjerojatnije, gurnuti i Hrvate i Srbe u sukob”, rekao je stručnjak.

Georgij Engelhardt podsjetio je da nedavni pokušaj formiranja zajedničke vlasti, Vijeća ministara, koje su u augustu poduzele tri najveće stranke Bošnjaka, Srba i Hrvata, nije uspio zbog zaoštravanja stava SDA.

„Upravo se ovaj pokušaj temeljio na raznim kompromisnim formulama koje bi omogućile svim strankama da spasu obraz i izađu iz političke slijepe ulice u kojoj se zemlja nalazi već gotovo godinu dana, od posljednjih izbora u oktobru 2018. godine. Od tada nije bilo moguće formirati vladu. Prije osamnaest mjeseci postignut je dogovor o kompromisnoj formuli, a doslovno deset dana kasnije je rukovodstvo Stranke demokratske akcije odustalo od nje i vratilo se izuzetno oštrom stavu zbog ulaska u NATO”, rekao je povjesničar.

Prema Engelhardtu, sve dok se ova situacija nastavi, Vijeće ministara neće biti formirano. U atmosferi međusobnog sučeljavanja i nepovjerenja provedba projekata na državnoj razini bit će usporena, ako ne i potpuno zaustavljena, što će imati odgovarajući utjecaj na ekonomiju zemlje, koja ionako prolazi kroz teška vremena.

Prema njegovim riječima, stanovništvo Bosne i Hercegovine masovno odlazi na posao ili emigrira u zapadnu Evropu, gubeći nadu da će se život u zemlji poboljšati.

Engelhardt je podsjetio da ako se vratimo dvadeset godina u prošlost, u rane godine „dejtonske“ Bosne i Hercegovine, prisjećamo se da su sve međunarodne strukture političkog upravljanja “samo prale ruke, prisiljavajući lokalne političare da formiraju zajednička vijeća ministara i zajednička tijela vlasti”.

Prema riječima stručnjaka, protekle godine nismo vidjeli niti jedan usporediv napor niti iz Ureda visokog predstavnika, niti od strane EU ili njenih pojedinačnih država da se BiH izvuče iz živog blata.

“Ovo je također zanimljiv pokazatelj”, rekao je povjesničar.

IZVOR: EurAsia Daily

loading...

Komentari - Ukupno 13

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...