ANDRIĆ NIJE DOBIO NOBELOVU NAGRADU ZA DJELO "NA DRINI ĆUPRIJA", NEGO: Ako ne znate, vrijeme je da naučite

Na današnji dan, 1892. godine rođen je Ivo Andrić, jugoslovenski književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije.

  • Jeste li znali

  • 09. Okt. 2019  09. Okt. 2019

  • 0

Kao gimnazijalac, Andrić je bio pripadnik naprednog revolucionarnog pokreta protiv Austrougarske vlasti Mlada Bosna i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije. U austrijskom Gracu je diplomirao i doktorirao, a vrijeme između dvja svjetska rata proveo je u službi u konzulatima i poslanstvima Kraljevine Jugoslavije u Rimu, Bukureštu, Gracu, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi i Berlinu. 

 Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti u koju je primljen 1926. godine. Njegova najpoznatija djela su pored romana Na Drini ćuprija i Travnička hronika, Prokleta avlija, Gospođica i Jelena, žena koje nema. U svojim djelima se uglavnom bavio opisivanjem života u Bosni za vrijeme osmanske vlasti.

FOTO: PROFIMEDIA

E sad ono što svi znaju o Andriću. Ili, možda samo misle da znaju...

 A bismo vas pitali - da li je Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost, vjerujemo da bi ste svi rekli - Da, jeste!

 I bili biste u pravu.

 A ako bismo vas pitali - za koje djelo je Andrić dobio Nobelovu nagradu, vjerujemo da biste uglas rekli - Za knjigu "Na Drini ćuprija".

 E tu ne biste bili u pravu.

 Dobro, jesu nas tako učili u školi i jeste da su svi ubijeđeni u to, ali ako malo istražite vidjet ćete da Andrić nije dobio Nobela za to djelo.

 U obrazloženju Nobelovog komiteta stoji da jugoslovenski pisac dobija prizanje za za "epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje“.

 Ako pažljivo pogledate obrazloženje vidjet ćete da se u njemu navode i analiziraju nekoliko Andrićevih djela "Na Drini ćuprija", "Gospođica", "Travnička Hronika" koje inače mnogi nazivaju "Bosanska trilogija".

 Dakle Andrić nije dobio Nobelovu nagradu za konkretno djelo već za opus.

FOTO: PROFIMEDIA

Besedom „O priči i pričanju“ se 10. decembra 1961. godine zahvalio na priznanju. Andrić je novčanu nagradu od milion dolara dobijenu osvajanjem Nobelove nagrade u potpunosti poklonio za razvoj bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.

 A da se, po onoj narodnoj, ne može biti prorok u svom selu, jedan zanimljiv detalj nam je svojevremno otkrio i dr. Draško Ređep, pisac i književni kritičar.

 "Ono što je zanimljivo je da je Andrić tek 11 godina poslije, u aprilu 1972. godine dobio svoju prvu i jedinu Vukovu nagradu", rekao je jednom prilikom Ređep za Kurir.

 Inače, u Beogradu je osnovana Zadužbina Ive Andrića, prva i najvažnija odredba piščeve oporuke bila je da se njegova zaostavština sačuva kao celina i da se, kao legat odnosno, zadužbina, nameni za opšte kulturne i humanitarne potrebe. Na osnovu piščeve testamentarne volje, svake godine dodeljuje se Andrićeva nagrada za priču ili zbirku priča napisanu na srpskom jeziku.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...