BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH, OKRUTNI VOJSKOVOĐA: Turci su ga oteli iz Bosne i preveli na islam, postao je desna ruka velikog vladara, a onda ga zemljak mučki LIKVIDIRAO…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 11. Okt. 2019  

  • 1

Glavni junak naše današnje priče je Mehmed-paša Sokolović, veliki osmanski vojskovođa kršćanskog porijekla.

Rodio se u selu Sokolovići pored Višegrada kao dijete pravoslavnih roditelja, a kada mu je bilo šest godina, Sokolović je, kao danak u krvi odveden u osmansku vojsku. Na vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj janjičarskoj praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stegi i prešao je na islam.

Istaknuvši se u ratovima sa Ugarskom i Austrijom, u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju.

 Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni 1555. godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva, te  1565. godine postaje velikim vezirom.

Pune tri nedjelje, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a kasnije je punih 13 godina bio je jedan od najsnažnijih svjetskih vladara.

Za vladavine Selima II. samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u pomorskoj bitki kraj Lepanta 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju.

Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i Hercegovine i jedan na prostoru Crne Gore: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu. Najpoznatiji je Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini, središnji motiv romana Na Drini ćuprija nobelovca Ive Andrića.

No, njegov uspon i vladavina u osmanskom dobu izrodila je brojne neprijatelje.

Na današnji dan 1579. godine izvršen je atentat na Mehmed-pašu, a ubica je, navodno, također bio porijeklom iz Bosne.

Prema turskim izvorima, sultan Murat, zamoren od neograničene vlasti velikog vezira, kao i utjecaja svoje majke, zamišljao je da sam vlada; a to su iskoristili njegovi ljubimci, a prije svih Lala Mustafa-paša, također porijeklom iz Bosne i Hercegovine, protivnik Mehmeda-paše Sokolovića.

Prema istim izvorima, upravo je on nalogodavac likvidacije Mehmed-paše Sokolovića, a sam čin egzekucije nikada do kraja nije rasvijetljen.

(SB)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...