SARAJEVO GA PAMTI PO ZLU: Znate li šta je Eugen Savojski zapisao u svom dnevniku o spaljivanju Sarajeva?

Habsburški vojskovođa Eugen Savojski rođen je 18. oktobara 1663. godine u Parizu. U Bosni i Hercegovini ostao je upamćen po strahovitom pohodu u srce Bosne 1697. godine i spaljivanju Sarajeva nakon kojeg je sjedište bosanskog ejaleta bosanski vezir Halil-paša Ćoso morao premjestiti u Travnik.

  • Jeste li znali

  • 18. Okt. 2019  18. Okt. 2019

  • 0

Smatran je najvećim vojskovođom svoga vremena, a porijeklo vuče iz sporedne porodične linije savojske dinastije. Bila mu je namijenjena svećenička karijera, ali se, nakon što je odbijen u Francuskoj, pridružio vojsci Leopolda I, kralja Njemačke, Ugarske, Švicarske, Češke, te vladara drugih habsburških posjeda. Čak ga je i Napoleon I smatrao jednim od sedam najvećih komandanata u historiji.

Predvođeni Eugenom Savojskim, habsburški vojnici, njih oko 6.500 iz Osjeka počeli su invaziju na Bosnu i Hercegovinu.

U središte Bosanskog sandžaka, Sarajevo, stigli su 22. oktobra 1697. godine. Eugen Savojski je u pismu upućenom vlastima, tražio da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač.

On u pismu naglasio kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.

“Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija”, stoji u pismu Eugena Savojskog.

U pismu se također navodi kako je u habsburškom pohodu proliveno previše otomanske krvi i u upozorio građane Sarajeva da se ne zavaravaju nadom u otpor.

Kako izaslanik iz Sarajeva nikada nije stigao, Eugen je s vojskom krenuo na Sarajevo. O samom napadu malo se zna, a najviše detalja opisano je u dnevniku Eugena Savojskog.

Eugen je, kako piše u dnevniku, 23. oktobra, tokom marširanja na Sarajevo, sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”.

Savojski je napad predvodio s, kako navodi u dnevniku, uzvisine koja dominira samim gradom.

“Turci su već bili sklonili najvrjednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon sto su pobili svu silu Turaka”, opisao je u svom dnevniku Eugen napad na Sarajevo.

alt

Kako se u dnevniku dalje navodi, mnogi kršćani su dolazili i molili da se sklone u Eugenov tabor, s nadom da napuste zemlju zajedno sa austrijskom vojskom. U Sarajevu je nakon napada, prema pisanju Franjevaca, ostalo oko tridesetak hiljada mahom seoskog i prigradskog stanovništva.

Skoro cijela infrastruktura grada je bila potpuno uništena, a veliki broj knjiga je izgorio u plamenu. Ipak, kako navodi Andras Riedlmayer, ekspert za uništenu islamsku vjersku i kulturnu baštinu, sarajevska Hagada, je nekako izbjegla tu sudbinu.

(S. B.)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...