U Republici Srpskoj 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, entitetski je praznik i neradni dan.

U Federaciji BiH normalan je radni dan, a rade i sve državne institucije. Shodno tome, obavezan je dolazak na posao uposlenika, ali većina ih to ne poštuje te, ako ništa ne uspiju, pišu dane godišnjeg odmora. Upravo je to uradio i tužilac Vladimir Simović, koji je obavijestio Sud BiH da 21. novembra neće biti na poslu, pa shodno tome ročište u slučaju Čemerno neće biti održano na taj dan.

Sudija Halil Lagumdžija obavijestio je odbrane da neće biti suđenja zbog godišnjeg odmora tužioca, ali je Simović tada kazao da je RS-u neradni dan i da zbog toga nema ročišta. U vrijeme kada sve relevantne službe i strane organizacije upozoravaju na neophodnost bržeg rada u sudskim procesima, posebno kada je riječ o ratnim zločinima, začuđuje ovakvo ponašanje Simovića.

Inače, Dejtonski mirovni sporazum potpisan 21. novembra 1995. godine zaustavio je četverogodišnji rat i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

„Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je tada prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Sporazum su, zapravo, 21. novembra 1995. godine, nakon trosedmične mirovne konferencije u američkoj bazi Wright Patterson u gradu Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio parafirali predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, čelnik Hrvatske Franjo Tuđman i prvi čovjek tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević.