SNAŽNE PORUKE DŽAFEROVIĆA U ZAGREBU: "Danas kada se ponovo budi islamofobija..."

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je učestvovao na statutarnom Kongresu Evropske narodne stranke (EPP) koji je održan danas u Zagrebu. Kongresu na kojem se bira novi predsjednik EPP, najutjecajnije stranačke grupacije u EU, prisustvovao je veći broj evropskih državnika, a tokom plenarne sesije Džaferović se obratio Kongresu.

  • Društvo

  • 20. Nov. 2019  20. Nov. 2019

  • 2

 

Na samom početku Džaferović se zahvalio dosadašnjem predsjedniku EPP-a Josephu Daulu, na podršci EU putu BiH, te uputio čestitke novom predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku, koje je također zahvalio na podršci evropskoj perspektivi BiH koju je pružao našoj zemlji kao predsjednik Vijeća EU tokom proteklih pet godina.

"Živimo u turbulentnom vremenu punom izazova.  Evropska unija se suočava sa brojnim problemima, od migrantske krize preko Brexita do rasprava o unutrašnjem preuređenju Unije.  Principi na kojima se decenijama temelji međunarodni poredak su uzdrmani. Neki od najmoćnijih globalnih aktera danas ozbiljno dovode u pitanje svjetski poredak zasnovan na ranije opšte-prihvaćenim pravilima. U trenucima nesigurnosti i kriza ljudi se uvijek vraćaju izvornim vrijednostima.  Evropska narodna stranka je simbol tih vrijednosti.  Zato nije slučajno da građani Evropske unije daju povjerenje strankama ove grupacije", kazao je Džaferović 

Kazao je da su pod pritiskom populističkog vala ugroženi principi na kojima se temelji EU: demokratija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava, sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala, i društvena solidarnost. 

Dodao je da je "Evropska narodna stranka sve vrijeme je bila i ostala zaštitnik tih principa i čuvar ujedinjene Evrope".

Zatim se osvrnuo na odnos Evrope i islama: "Migrantska kriza i aktuelne rasprave unutar Evropske unije o Zapadnom Balkanu otvorile su jedno veoma važno i osjetljivo pitanje – a to je pitanje odnosa Evrope i Islama. Većina vas pripada narodima i strankama koji baštine kršćansku tradiciju.  Ja pripadam narodu koji baštini islamsku tradiciju. Različitih smo religija.  Ali nam je zajednička vjera u Boga i abrahamska tradicija.  Prijatelji smo.  Dijelimo zajedničko evropsko tlo. Pripadamo istoj političkoj grupaciji.  Dijelimo iste ciljeve.  Naše različitosti ne sprječavaju nas da imamo zajedničku viziju Evrope.  Naprotiv, bogatstvo naših različitosti je temelj te naše vizije", kazao je.

alt

Dodao je da bi EU bila "nezamisliva bez poštivanja različitosti, jer je tako puno etničkih, vjerskih i drugih razlika između naroda ovog kontinenta".  

"Evropska unija je ideja da ljudi različitih rasa, nacija i vjera mogu živjeti zajedno. Zato islamu jeste mjesto u Evropi, jednako kao i kršćanstvu, judaizmu i svima drugima. Danas u Evropi nažalost postoje politike koje se ne slažu sa uvažavanjem različitosti. One smatraju da pojedinim narodima i vjerama nije mjesto u Evropi.  Zagovornici tih politika tvrde da je Islam strano tkivo u Evropi, iako je on na evropskom tlu prisutan duže od hiljadu godina. Najmračniji trenuci Evrope desili su se upravo onda kad su ovladale ideje da nekim narodima nije mjesto na evropskom tlu – od Bartolomejske noći do Kristalne noći, od Holokausta do genocida u Srebrenici", kazao je član Predsjedništva BiH.

alt

Naglasio je da "danas kada se ponovo bude rasizam, antisemitizam i islamofobija moramo biti jedinstveni u zaštiti temeljnih vrijednosti bez kojih Evropa nikada ne bi bila ono što jeste".

Kazao je i da će iz tog razlog predložiti Tusku da u okviru Evropske narodne stranke pokrenemo otvoren i iskren dijalog o položaju Islama u Evropskoj uniji.   

"Spremni smo u tom dijalogu podijeliti višestoljetno iskustvo koje Bošnjaci kao evropski muslimani imaju", kazao je.

Zatim je govorio o migrantskoj krizi u BiH. 

"Bosna i Hercegovina se trenutno suočava sa rastućom migrantskom krizom koja se pretvara u humanitarnu krizu.  Zaštita granica ne smije značiti kršenje ljudskih prava, jer to nije humano i jer će doći vrijeme kada će svi koji budu to radili morati položiti račune. U ovom trenutku mi pružamo utočište većem broju ljudi nego neke bogatije i stabilnije zemlje Evropske unije. Politizacija migrantske krize unutar Bosne i Hercegovine je ključni razlog zbog kojeg se ova migrantska kriza pretvara u humanitarnu krizu", poručio je Džaferović.

Skrenuo je pažnju da se u BiH suočavamo se sa nedostatkom solidarnosti sa migranatima, kao i da u srži te nesolidarnosti namjera da se ovo pitanje iskoristi za dokazivanje kako je Bosna i Hercegovina nemoguća država, ali i za koketiranje sa islamofobijom. 

"Sav teret migrantske krize pao je na područja u kojima većinu stanovništva čine Bošnjaci. Politički predstavnici hrvatskog i srpskog naroda odbili su da se teret migrantske krize ravnomjerno raspodjeli na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.  Taj duboko nekrišćanski i nehumani pristup pravda se tobožnjom borbom protiv islamizacije, odbranom kršćanske Evrope i najprizemnijim teorijama zavjere.  Sve to širi strah i nelagodu kod građana Bosne i Hercegovine.  Rezultat takvog odnosa je da naše državne institucije ne mogu adekvatno da odgovore ovom izazovu. Zato nam je potrebna snažnija podrška Evropske unije – ne samo financijska i tehnička – već i politička", poručio je.

Kazao je da su migranti u Bosnu i Hercegovinu došli preko teritorije Evropske unije, te da oni ne žele trajno ostati u Bosni i Hercegovini, već otići u Evropsku uniju. 

"Zato smatram da je upravo Evropska unija dužna pružiti mojoj zemlji veću podršku i pomoć u rješavanju ove krize", kazao je član Predsjedništva.

Džaferović je naglasio i da je "Bosna i Hercegovina je najveća žrtva ratova na Zapadnom Balkanu 90-tih godina prošlog vijeka, te da je osnovni problem sa kojim se i danas suočavamo postojanje političkih aktera i snaga koje političkim sredstvima pokušavaju ostvariti makar dio ciljeva koje nisu ostvarili u tim ratovima".

"Jedinstvena, cjelovita i sigurna Bosna i Hercegovina je ključ stabilnosti na Zapadnom Balkanu.  Zbog toga Europska unija u svojoj politici proširenja treba imati mnogo pažljiviji i brižniji odnos i pristup prema Bosni i Hercegovini, jer se to tiče i stabilnosti same Europske unije.  Dobar primjer takvog pristupa bila je njemačko-britanska inicijativa, koja je rezultirala značajnim napretkom Bosne i Hercegovine na evropskom putu.  Trebalo je nastaviti sa tim i takvim pristupom", poručio je Džaferović.

Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama, istaknuo je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svojim susjedima. 

"Želimo snažnu saradnju i jačanje ekonomskih, transportnih i drugih veza.  Naši odnosi trebaju se zasnivati na principima reciprociteta i međusobnog uvažavanja.  Međudržavni sporovi i otvorena pitanja, uključujući i pitanje granica, mogu se i moraju rješavati isključivo u skladu sa principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina nema, niti je ikada imala bilo kakve pretenzije prema susjedima.  Od susjeda očekujemo isti odnos prema Bosni i Hercegovini", kazao je.

Kazao je da je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine imala ključni značaj za jačanje mira i stabilnosti u našoj zemlji i regionu, kao i da je evropski put bio i ostao nezamjenjivi okvir za provođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi u Bosni i Hercegovini.

"Nažalost, nepostojanje konsenzusa na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća za donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom donijelo je veliko razočarenje i unijelo novu dozu euroskepticizma na Zapadnom Balkanu, pa i u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom želim da se zahvalim Evropskoj narodnoj stranci i njenim zvaničnicima što sve vrijeme dosljedno zagovaraju politiku proširenja.  Tako je bilo i tokom te teške rasprave na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća", kazao je Džaferović.

Na samom kraju obraćanja poručio je da  svako eventualno zaustavljanje, usporavanje ili reduciranje procesa proširenja može dovesti samo do destabilizacije Zapadnog Balkana, zastoja u reformama, te porasta utjecaja drugih sila na ovim prostorima.  

"To sigurno nije u interesu ni građana Zapadnog Balkana, ni građana Evropske unije. Zato je od najveće važnosti da što snažnije nastavimo i da u što skorijoj budućnosti završimo proces pune integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju", zaključio je svoje obraćanje član Predsjedništva BiH.

loading...

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...