Svakom vozaču dobro je znana ona temeljna podjela svjetala u vozilima na duga i kratka. Znana je i svakom sudioniku potreba za isključenjem dugih svjetala, budući da ga ona zasljepljuju neovisno da li je pješak, biciklist, drugi vozač automobila…

Tu se dolazi do temeljnog problema, sukoba interesa i potreba! Postoji s jedne strane potreba vozača da pregled ceste u uvjetima objektivno smanjene vidljivosti bude što je moguće bolji, a drugi sudionici u prometu imaju potrebu da ih vaša svjetla ne zasljepljuju. Tren dva potpune zaslijepljenosti može biti krajnje poguban.

Sistem je znan „pali-gasi“ duga svjetla. Pazi da ne smeta vozača vozila koje ti dolazi u susret, pazi da ne smetaš vozaču u vozilu ispred tebe! Međutim, što je s pretjecanjem?

Kakav je tu odnos snaga i potreba za vidljivošću između vozača koji pretječe i vozača koji je pretjecan! Što je manja šteta? Kratkotrajna zaslijepljenost vozača ispred ili neizvjesnost vozila koje pretječe jer se upušta u neizvjesnu radnju u dubokom mraku?

Pretjecanje noću s uključenim dugim svjetlima, da ili ne? Sudska praksa pruža odgovor! Županijski sud u Bjelovaru u odluci Kž-13/09 od 26.2.2009 ne samo da je kritizirao zauzeti stav nižestupanjskog suda već je dao decidiran odgovor uz obrazloženje:

Stajalište suda da vozač prilikom pretjecanja noću drugog automobila ne smije uključiti duga svjetla, jer bi time smetao vozaču ispred sebe, neodrživo je s aspekta sigurnosti javnog prometa. Kada bi bilo tako, onda noću nikad ne bi bilo dopušteno pretjecanje, jer vozač koji noću pretječe nema druge mogućnosti da se uvjeri je li pretjecanje moguće bez opasnosti za druge sudionike u prometu osim ako povremeno ne uključi duga svjetla.

Eventualno kratkotrajno ometanje vozača vozila ispred sebe svakako je manje rizično od opasnosti koja se stvara pretjecanjem pod kratkim svjetlima, piše Revijahak.hr