U 32 zemlje Evrope tu dozvolu je u 2018. godini dobilo više od 54 hiljade osoba iz BiH. Za deset godina izdano je više od 228 hiljada dozvola za građane BiH i to najviše u u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, piše RSE.

Kako je izjavio urednik ove studije, akademik dr Muris Čičić, istraživanje je nastalo u želji da se Akademija uključi u najaktualnije probleme “jer se o migracijama iz BiH govori često na senzacionalistički način i bez provjerenih podataka“, naglašava Čičić.

Demograf, Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu naglašava da BiH ima demografske gubitke po dva osnova: negativni prirodni priraštaj – veći broj umrlih nego rođenih još od 2007. te, te negativni migracijski saldo.

“Najviše odlaze mladi, najmobilniji su u rasponu od 20 do 30 godina. Mnogi kantoni u Federaciji kao i dijelovi Republike Srspke bilježe brojne odlaske ljudi. Svi kantoni, osim Sarajevskog i Zeničko-dobojskog imaju veći broj umrlih od broja živorođenih, ali i tu se jedva održava ovaj odnos.

Važno je da sve razine vlasti, osim mjera pronatalne politike provode i neke druge mjere kako ne bi cijela područja, posebno ruralna ostala bez stanovništva, odnosno, bez ikakve demografske perspektive.

Migracije su uvijek izravan odgovor na nepovoljne okolnosti i negativne elemente, jer ljudi žele emigrirati tamo gdje su životni uvjeti bolji. Kad pogledamo dobnu strukturu stanovništva, BiH već ima prevagu osoba u trećem životnom dobu u odnosu na djecu mlađu od 15 godina.

Proces starenja dobiva na intenzitetu što je zabrinjavajući trend, a treba imati u vidu posljedice koje će se sigurno osjetiti u mirovinskom fondu, koji se može urušiti zbog manjka zaposlenika iz čijih osobnih dohodaka bi se uplaćivali doprinosi. Što se tiče zemalja u koje odlaze stanovnici BiH, uglavnom su to zemlje Europske Unije (EU)“, naglašava Emirhafizović.