"Postoji mala, ali đavolja europska zemlja u kojoj su se Amerikanci zajedno s izdajnicima Irana urotili protiv Islamske Republike." Te riječi je izgovorio nitko drugi do duhovni i državni vođa Islamske Republike Iran, ajatolah Ali Khamenei ubrzo nakon što je iranski general Ghassem Suleimani ubijen u napadu američke bespilotne letjelice početkom siječnja.

Zemlja o kojoj govori Khamenei i koja se posljednjih dana našla u fokusu međunarodne politike nakon pogoršanja odnosa između SAD i Irana je Albanija. Vlada ove balkanske zemlje, koja je članica NATO-a, pozdravila je ubojstvo Suleimanija odmah nakon što je ono izvršeno. Ubrzo nakon toga, albanska vlada je protjerala dvojicu iranskih diplomata iz glavnog grada Tirane. Obrazloženje: aktivnosti koje nisu bile u skladu s njihovim diplomatskim statusom.

SAD i Albanija - "nepokolebljiv savez"

Ali, kakve veze ima mala država na obali Jadrana s velikim svjetskim sukobima? Priča traje već nekoliko godina i povezana je s članovima Mojahedin-e-Khal (MEK). Ova iranska organizacija, koju nazivaju "Narodni mudžahedini", dugo je djelovala iz susjednog Iraka protiv vlasti u Iranu.

Nakon svrgavanja režima Sadama Husseina životi članova MEK-a su sve više bili ugroženi iranskim raketnim napadima jer je MEK za Teheran teroristička organizacija. Irački mudžahedini su uz pomoć protivnika iranske vlasti i svojih saveznika Amerikanaca pokušavali naći mjesto gdje mogu prebjeći. Nakon dugotrajnih pregovora, članica NATO-a Albanija, kao najvjerniji saveznik Sjedinjenih Država na Balkanu, pristala je prihvatiti više od 3.000 pristaša MEK-a.

Nakon sporazuma u humanitarne svrhe, postignutog između albanske i američke vlade 2013. godine, oni su preseljeni u Albaniju. Njihov prihvat je bio dio „nepokolebljivog saveza sa Sjedinjenim Državama“, rekao je albanski premijer Edi Rama reagirajući na Khameneijeve riječi prošlog tjedna.

Rama i sam ocjenjuje prihvat „narodnih mudžahedina" kao rizik za svoju zemlju, ali je to "rizik koji služi Albaniji na čast" i predstavlja „kontinuitet u albanskoj tradiciji". Pod kontinuitetom Rama je mislio na zaštitu Židova u Albaniji tokom Drugog svjetskog rata, od kojih nijedan nije predat nacistima.

Godinama u bijegu: Prije dolaska u Albaniju su pripadnici Narodnih mudžahedina iz Iraka bili smješteni u Camp Libertyu pored Bagdada

Narodni mudžahedini nigdje se ne osjećaju sigurno

Narodni mudžahidi žive u velikom i dobro osiguranom kampu u blizini albanskog grada Drača na obali Jadranskog mora, oko 30 kilometara udaljenom od Tirane. Oni su se uplašili za svoje živote kada je Iran zaprijetio odmazdom zbog ubojstva Suleimanija. Mjere sigurnosti u kampu značajno su pooštrene. Pravni savjetnik MEK-a u Albaniji Behzad Saffari kaže za Deutsche Welle da se narodni mudžahedini nigdje ne mogu osjećati sigurno.

"Širom svijeta nam prijeti teror i odmazda režima u Teheranu. Iransko veleposlanstvo u Tirani i veleposlanstva u drugim europskim glavnim gradovima su središta terorističkih operacija iranskog režima", tvrdi Saffari. Njemačke sigurnosne službe također su potvrdile da je njegova organizacija na meti iranske špijunaže.

Predstavnici MEK-a pozdravili su korak vlade u Tirani i protjerivanje iranskih diplomata iz glavnog grada Albanije. "To je hrabar i dostojanstven korak u borbi protiv terorizma ali i zaštiti Albanije i njene nacionalne sigurnosti. On predstavlja i zaštitu iranskih disidenata u egzilu", rekao je Saffari.

Ugrožena sigurnost Albanije

Prihvat „narodnih mudžahedina" nekoliko je puta posljednjih godina izazivao napetosti između Albanije i Irana. Tako je primjerice u listopadu prošle godine albanska policija otkrila navodnu terorističku ćeliju, za koju se tvrdi da je njome upravljao režim u Teheranu. Cilj ove ćelije je po tvrdnji albanskih vlasti bilo organiziranje terorističkih napada protiv pripadnika MEK-a na Balkanu. Albanska policija tu grupu doživljava kao dio "Qudsa" (arapski naziv za Jeruzalem) - elitnih postrojbi iranske Revolucionarne garde.

Albanski premijer Edi Rama (desno) i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u lipnju 2019. u Tirani

"Postoji konkretna prijetnja Albaniji od strane iranskog režima, posebno kroz pojedinačne cyber i terorističke napade", kaže albanski stručnjak za sigurnost Redion Qiriazi. Iran s tim u vezi ima dokazane i oprobane kapacitete. Ovi napadi mogli bi se izvesti na albanskoj teritoriji, ali i u drugim zemljama u kojima su albanski vojnici dio međunarodnih trupa, posebno na Bliskom Istoku ili Srednjoj Aziji ", rekao je Qiriazi za Deutsche Welle.

Ovakve akcije prijetnja su ne samo Albaniji već i cijelom Balkanu, kaže savjetnik MEK-a Saffari: "U dugoročnoj strategiji Irana, Balkan predstavlja ulazna vrata za prodor islamskog fundamentalizma i terorizma u Europu." Američki general Michael Barbero je na sigurnosnoj konferenciji u Tirani početkom siječnja upozorio Albaniju i rekao da mora biti budna, jer, tvrdi, svakom američkom savezniku prijeti opasnost da postane meta Irana. On je obećao ovoj zemlji bezrezervnu podršku SAD-a i NATO-a rekavši: „Savez će reagirati na svaki napad koji bude izveden na neku našu članicu".