"Državna imovina svugdje postoji i sada se zbog jednoga dijela te odluke, poljoprivrednoga zemljišta, podižu tenzije. Možda to sve služi u druge svrhe, iako je nedvojbeno kako je RS dio države BiH,“ kazao je Inzko i podsjetio kako je u njegovoj rodnoj Austriji 800 hiljada hektara šume državno vlasništvo, bilo da je ono u Koruškoj, Tirolu ili Salzburgu. Konstatirao je kako neki u BiH, u ovom slučaju vlasti RS, brkaju teritorij i državnu imovinu.

Odbacio je tvrdnje iz Banje Luke da su odluke Ustavnog suda BiH uglavnom uperene protiv RS i podsjetio kako je 99 posto odluka toga suda doneseno jednoglasno. 

„Podsjetio bih kako je prije nekoliko godina donesena odluka o jedinstvenom matičnom broju (građana) u korist RS kao i odluka o brisanju naziva 'bosanski' ispred imena nekih općina i gradova“, citiraju hrvatski mediji Valentina Inzka. 

Neutemeljenim je okvalificirao optužbe nekih srpskih i hrvatskih lidera da su Ured visokog predstavnika (OHR), Vijeće za provedbu mira (PIC) i strani suci u Ustavnom sudu BiH najčešće na strani Bošnjaka pa i Stranke demokratske akcije (SDA) i poručio kako su oni na strani pravde i Daytona.

„Ako netko krši Daytonski sporazum, bilo da je Bošnjak, Hrvat ili Srbin, ja ću to reći. Isto čujem da je i Haaški sud na strani Bošnjaka ili Srba. Najbolji odgovor na te navode je da se držimo činjenica, a one dovoljno govore same za sebe“, kazao je austrijski diplomat.

On je pozvao člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da ukoliko zaista želi povratak "izvornom Daytonu", kako to često govori, ne smije zaboraviti da je njegov sastavni dio i visoki predstavnik sa svojim ovlastima, kao i aneks koji govori o bezuvjetnom pravu izbjeglica i prognanika na povratak te sadašnji ustav.

„A u tom ustavu su od samog početka strani suci u Ustavnom sudu BiH. Imamo i vitalni nacionalni interes entiteta i konstitutivnih naroda. To je delikatni balans. Ako izuzmete strane suce ili visokog predstavnika to bi bilo nešto kao 'Dayton 2'. Da bi se mijenjao (taj) balans morao bi se promijeniti ustav“, kazao je Inzko dodajući kako za njega strani suci nisu problem.

Na uklanjanju troje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH izričito inzistiraju u RS-u tvrdeći kako oni, uz dva suca bošnjačke nacionalnosti, uvijek donose odluke koje su na štetu Srba.

Podršku donošenju novog zakona o Ustavnom  sudu odnosno zahtjevima iz RS-a, dao je i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, a takvo stajalište temelji na tvrdnji kako je to i jedna od pretpostavi da bi BiH nastavila put ka članstvu u Europskoj uniji.

Narodna skupština RS-a je početkom sedmice donijela odluku kojom je srpske zvaničnike u tijelima vlasti BiH obvezala da blokiraju donošenje bilo kakvih odluka sve dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu.

Dodik je najavio kako namjerava ostaviti rok od dva mjeseca da se takav zahtjev provede, a ako se to ne bi dogodilo naznačio je kako bi mogao predložiti poduzimanje koraka koji bi vodili ka otcjepljenju RS od BiH pri čemu bi prva mjera bila provedba referenduma o statusu tog entiteta.

Inzko mu je u srijedu poručio kako nije realna opcija otcjepljenja Republike Srpske od BiH jer teritorijalni suverenitet i integritet te države počiva na Dejtonskom sporazumu, na ustavu BiH i međunarodnom pravu. Pojasnio je kako po Daytonu entiteti nemaju pravo na otcjepljenje i preporučio svima koji su nezadovoljni nekim rješenjima da promjene provode u okvirima institucija te da bojkot donosi štetu svima.