Ako neko želi da strane sudije iz Ustavnog suda BiH ne budu dio buduće strukture, onda mora pristati na šire razgovore o ustavnoj reformi, koja bi omogućila državi Bosni i Hercegovini da funkcionira bez stranih sudija, ali u okviru cjelokupne reforme pravosudnog sistema u BiH, kaže u intervju “Jedan” član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

“Žao mi je što se o tome razgovara u situaciji blokada institucija i povišene temperature. Ja sam čovjek koji već dugo govori da je Bosni i Hercegovini, kada je u pitanju ustavna reforma, potreban jedan cjelovit pristup. Ne možete iz Mišljenja Evropske komisije, a tamo se navode strane sudije u Ustavnom sudu BiH i potrebna reforma, uzeti samo taj segment, a zanemariti odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, potrebu da država funkcionira. Hajde da cjelovito implementiramo Mišljenje Evropske komisije”.

Nepošteno je ostaviti BiH da funkcionira na osnovu Dejtonskog Ustava u kojem su ugrađene mogućnosti raznih bojkota i blokada, a povući se iz vlastitog djelovanja, kaže Džaferović o međunarodnoj zajednici, za koju kaže da od 2006. godine smanjuje angažman u našoj zemlji.

“Strane sudije u Ustavnom sudu su dio dejtonske ravnoteže. Oni su tu s razlogom. Oni omogućavaju državi da funkcionira. Ukloniti njih iz Ustavnog suda i ostaviti sve isto u Ustavu BiH, znači blokirati državu BiH. Mi to ne možemo dozvoliti”.

Na pitanje zašto nisu provedene odluke Ustavnog suda BiH o pravničnoj naknadi bivšim vlasnicima vojnih stanova u Federaciji BiH i o izborima u Mostaru, Džaferović kaže da je njegov stav da svako ko onemogućava ili zabranjuje provedbu presuda najviših sudova čini krivično djelo.

“Nije slučajno to krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH. Za postupanje u takvim slučajevima je zaduženo Tužiteljstvo BiH. Ja bih volio da čujem glavnog tužitelja, da čujem stav te institucije, šta se do sada uradilo”.

Džaferović tvrdi da “Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina”, koju je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (SDA), tražila da se skine s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara, ima mnogo spornih sadržaja.

“Mislim da je ona (strategija op.a.) na tragu izjednačavanja strana u BiH, izjednačavanja agresora i žrtve. Mi to ne možemo prihvatiti. Nismo bili svi isti u odbrani BiH od agresije. To ne može proći. Udruženja se jako protive tome. Jedno od pitanja je i onih 850 predmeta sa ‘A liste’ Haškog tribunala, koji su potpuno zatamnjeni u toj strategiji. Nema mnogih odgovora na brojna pitanja koja se postavljaju u vezi tih predmeta. Treba, dakle, sjesti i pošteno stvari postaviti. Neka odgovaraju svi koji su počinili zločine. Kako se može objasniti normalnim ljudima da, naprimjer, za Goražde nije podignuta nijedna optužnica protiv onih snaga koje su granatirale i ubijale Goražde, a podižu se brojne optužnice za ljude koji su branili Goražde. Evo, neka to kažu. Neka odgovore na to pitanje javnosti”.

U intervjuu “Jedan” Džaferović govori između ostalog i o tome postoji li politički partner u entitetu Republika Srpska s kojim se može raditi na promociji ideje Bosne i Hercegovine, o odnosima sa susjedima, Programu reformi, povećanju plaća zaposlenima u Predsjedništvu BiH.