Turizam u Bosni i Hercegovini već osjeća posljedice pandemije korona virusa. Samo u martu otkazano je 95 posto najavljenih dolazaka turista. Do kraja mjeseca najverovatnije svih 100 posto aranžmana će biti otkazano. Šta će biti sa radnicima u turizmu i ugostiteljstvu, šta će biti sa poslodavcima i hoće li država znati reagovati i spasiti ovu granu privrede koja je prosječno godišnje rasla oko 15 posto u BiH.

Kako je za Slobodnu Bosnu objasnio zastupnik Demokratske fronte u Parlamentu Federacije BiH Samer Rešidat, država se prvenstveno treba uključiti i osigurati u budžetu sredstva koja bi bila namijenjena za subvenciju plata i doprinosa radnicima.

Upravo je Rešidat u petak uputio federalnim vlastima apel i prijedloge mjera za sanaciju šteta u turizmu nastalih pandemijom koronavirusa, a nakon sastanka sa Udruženjem turističkih agencija BiH.

“Po posljednjim  podacima za mart 2020. godine imamo oko 95 posto otkazivanja aranžmana. Do kraja mjeseca će to biti 100 posto, jer niko više ne putuje. Kantonima, lokalnim zajednicama, odnosno davaocima prostora, u kojima se nalaze turističke agencije, hotelijeri, firme čije poslovanje se vezuje uz turizam, upućen je prijedlog da se oslobode plaćanja, barem u ovom periodu, a to je do narednih 60 odnosno 90 dana. Prijedlozi su upućeni i prema bankarskom sektoru, da se ljudima koji se bave turizmom i pri tome su uzeli kredit za poslovanje dodijeli grace period od 30, 60 odnosno 90 dana u zavisnosti koliko će trajati pandemija”, napomenuo je naš sagovornik.

Pojašnjava da se turizam vezuje za 20, 30 pa čak i do 50 drugih privrednih grana.

“Pored kriznih štabova čiji je cilj zaštita zdravlja ljudi i prevencija širenja koronavirusa, trebaju se formirati i krizni štabovi u kojima će biti ljudi iz privrede, jer ipak sada je došlo vrijeme da država pomogne tim preduzećima, koji redovno uplaćuju doiprinose, takse, od čega i država i funkcioniše”, rekao je Rešidat.

Osvrnuo je i na primjer Njemačke koja je uspješno odolila globalnoj recesiji 2009. godine.

“Njemačka je oslobodila privredu određenih nameta i pomogla finansijski očuvanju firmi. Mi se s našom ekonomijom ne možemo porediti sa Njemačkom, ali možemo izvući pozitivne primjere kako su oni riješili problem kada je nastupila kriza. Njihovi primjeri mogu pomoći da se BiH brže izvuče iz krize i sačuva radna mjesta. Te 2009 godine radio sam u turizmu i znam koliko je mojih kolega bilo primorano zatvoriti firme i čekati idućih tri, četiri godine da ponovo pokrenu rad. To je jedan veliki točak koji kada jednom stane, trebat će nam veći napori da ga ponovo pokrenemo”, kazao je Rešidat.

Apeluje na na sve ljude iz sektora ekonomije, privatnog sektora, udruženja poslodavaca da daju svoje prijedloge i da se u ovim trenucima stave u službu države kako bi pomogli.

“U ovoj branši na entitetskom nivou, na kantonalnim nivoima, na općinskim nivoima, postoje sredstva namijenjena za promociju turizma. Taj novac nalazi se na računima, akumuliran je i predviđen za promociju. Sada bi se trebao preusmjeriti na subvencije privrednim subjektima, koji posluju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ljudima koji su proteklih godina radili u ovoj djelatnosti, hotelijeri, turistički radnici, autoprevoznici, avioprijevoznici koji su plaćali takse državi odnosno turističkim zajednicama, treba pokazati i dokazati da to nisu uzalud radili”, pojašnjava naš sagovornik.

Rekao je da bi država ovim mjerama poslala poruku i onima koji rade na crno i mimo zakona, da se isplati raditi po zakonu, Jer kada se desi neka kriza poput pandemije, onda mogu očekivati i određene subvencije.

K. S.