Generalov sin je naveo da je generalu Mladiću operisan polip na debelom crijevu, da je operacija trajala dva i po sata i da se poslije nekog vremena probudio.

Darko Mladić je istakao da porodica o tome nije bila unaprijed obaviještena, već da su ih jutros pozvali iz Tribunala da obavijeste da je ušao u operacionu salu.

On nije mogao da zbog, kako je objasnio, delikatnosti situacije, kaže gdje se general nalazi i koliko bi mogao da traje postoperativni tok.

U Haškom tribunalu 22. novembra 2017. godine Mladiću je izrečena kazna doživotnog zatvora.

Mladić prema optužnici snosi individualnu krivičnu odgovornost kroz učešće u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata (UZP).

Također se tereti i na osnovu krivične odgovornosti jer je, kako navode tužitelji, "znao ili imao razloga da zna da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju da počine zločine ili da su ih već počinili, a nije preduzeo mjere da spriječi činjenje zločina ili da kazni počinioce".

Optužen je da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. godine učestvovao u UZP-u koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Otprilike u istom periodu, učestvovao je u UZP-u pokretanja i provođenja kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civila u opkoljenom Sarajevu. Cilj ovog zločinačkog poduhvata, navodi se u optužnici, bio je širenje terora među civilnim stanovništvom.

Mladić se tereti da je počevši od dana koji su prethodili 11. julu 1995. pa do 1. novembra te godine učestvovao u UZP-u eliminisanja bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka, prisilnim odvođenjem žena, djeca i dijela starijih muškaraca s tog područja.

Tereti ga se i za učestvovanje u uzimanju pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce kako bi se prisilio NATO da prekine zračne napade na vojne ciljeve vojske bosanskih Srba u maju i junu 1995. godine.

Haško tužilaštvo je u završnoj riječi zatražilo od sudskog vijeća da Mladića osudi na doživotni zatvor, uz obrazloženje da bi kraća kazna bila “uvreda za žrtve, žive i mrtve i uvreda za pravdu", dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu.

Prva optužnica MKSJ protiv Mladića podignuta je pred sam kraj rata u Bosni i Hercegovini, 25. jula 1995. godine. Međutim, Mladić se od izlaska pred lice pravde skrivao 16 godina.

Za informaciju o lociranju Ratka Mladića Srbija je 2007. godine raspisala nagradu od milion eura, a policija Srbije ga je locirala i uhapsila četiri godine kasnije u selu Lazarevo kod Zrenjanina pod lažnim imenom Milorad Komadić.

Uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. godine za vrijeme mandata predsjednika Borisa Tadića. U Hag je prebačen 31. maja, a suđenje mu je počelo mjesec dana poslije i trajalo je pet godina.