STRUČNJACI IFIMES-a DODIKU OČITALI LEKCIJU: Vanredno stanje i pojačane mjere mogu doprinijeti situaciji u centralizirnim zemljama poput Srbije, dok je za BiH…

Policijski sat, ograničeno kretanje i pojačane mjere mogu doprinijeti u centralizirnim zemljama poput Srbije, dok je za decentraliziranu BiH to mnogo teže, te traži veći stepen komunikacije unutar zemlje

  • Politika

  • 06. Apr. 2020  

  • 0

Jedna je ovo od teza iz analize Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, čiji su se eksperti ovog puta bavili prirodnim katastrofama u Bosni i Hercegovini i, između ostalog, kriznoj komunikaciji unutar zemlje za vrijeme pandemije virusa korona.

– Republika Srpska i Federacija BiH pokušavaju uskladiti svoje aktivnosti i primjereno reagovati na situaciju koja se brzo mijenja a istovremeno kontrirati na druge implementirane mjere iz političke sfere. Znatne su i razlike, ali i ograničenja u načinu na koji pojedine države mogu izvršavati krizne aktivnosti: u centraliziranim zemljama kao što je Srbija, policijski sat, prisustvo bezbjednosnih snaga i zabrane kretanja mogu biti izvedivi i učinkoviti – navodi se u analizi.

Dodaju da je u  decentraliziranom okruženju BiH, posebno u FBiH s 10 kantona, gdje svako od njih tumači vlastitu politiku i interes, nezahvalni zadatak koordinacije stavljen je na Federalnu upravu civilne zaštite.

– Njihove uredbe, preporuke i akcije trenutno su jedini konkretni koraci u kriznoj komunikaciji na nivou radnog tijela FBiH. Napominjemo da svaka od administrativnih regija u BiH ima svoju upravu civilne zaštite, a u FBiH postoji dodatnih 10 kantonalnih sjedišta civilne zaštite – dakle nivo koordinacije, uključenosti i pritoka povratnih informacija je prilično neefikasan za tako malu zemlju – navode oni.

– Učinkovitost i pridržavanje naredbi i preporuka van glavnih urbanih središta je trenutno upitna, ali u mnogim manjim zajednicama nedostaju resursi za izvršavanje naredbi i preporuka – smatraju u IFIMES-u.

Uprkos decentralizaciji, brojnim krizama i komplikovanom sistemu, stručnjaci smatraju da je BiH uložila sve napore kako bi se virus korona suzbio, međutim, potrebno je još mnogo toga.

– Da bi se uhvatili u koštac sa sljedećom krizom ili ponavljanjem trenutne krize, entiteti BiH i susjedne zemlje, moraće uspostaviti zajednički kontakt za započinjanje saradnje i komunikacije pod jednakim uslovim, možda koristeći još uvek funkcionalna naslijeđa SFRJ. Regija ne smije propustiti još jednu priliku, kao što je to imala 2014. za formiranje koherentne, objedinjene službe za hitne slučajeve. Kriza ilustrira da su za rješavanje evoluirajuće situacije na terenu potrebni veća transparentnost, više komunikacije i manje političkog odmjeravanja, posebno u situaciji kada je međunarodna zajednica zaokupljena vlastitim problemima – smatraju stručnjaci.

Stručnjaci upozoravaju da je uznemirujući element u komunikacijskoj sferi pojava neprovjerenih, lažnih ili ciljanih dezinformacija.

– Većina tih informacija je alarmantna ili namjerno osmišljena da stvori zbunjenost i podstiče paniku. Čak i u vrijeme pandemije, elementi informacijskog rata i stvaranja posebnih narativa nisu nestali na Zapadnom Balkanu. Vrste dezinformacija kreću se od globalnih teorija zavjere, do lokalnih tema kao što su stvarni broj zaraženih, zatvaranje komunikacija, nedostatka lijekova sa krucijalne liste te raznih „lijekova“ za infekciju COVID-19 – navedeno je u analizi IFIMES-a.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...