Za razliku od goleme većine evropskih zemalja koje žive u uslovima manje ili veće blokade zbog prijetnje epidemije koronavirusa, Švedska istrajava gotovo usamljena u odluci da se život odvija koliko je moguće normalnije.

O švedskom, krajnje liberalnom modelu odbrane od koronavirusa, za „Slobodnu Bosnu“ je govorio švedski novinar Kenan Habul, rođen u Sarajevu 1980. godine, koji u toj skandinavskoj državi živi od 1992. godine. Studirao je političke nauke a trenutno radi kao reporter u HD/Sydsvenskan, jutarnjim novinama koje izlaze na jugu Švedske.

Živi u Malmeu sa suprugom i dvije kćerke.  

Švedska je u borbu protiv koronavirusa krenula na jedinstven način, bez restriktivnih mjera? Kako je Vlada opravdala takav pristup?

- Vlada je ta koja upravlja zemljom. To je premijer, Stefan Löfven, više puta naglasio. Međutim, jedna od specifičnosti švedskog društva je što političari vjeruju i oslanjaju se na ekspertne javne ustanove. To se jasno vidi za vrijeme trenutačne epidemije gdje su eksperti Zavoda za javno zdravstvo maltene češći gosti u medijima od nekih političara. Eksperti su jednostavno ocijenili da nije vrijeme za totalno zatvaranja društva i da bi to moglo proizvesti vise štete od koristi. Jedan od argumenata protiv zatvaranja obdaništa i osnovnih škola je bio i taj što bi mnogi medicinski radnici morali ostati kući sa djecom, što bi, naravno, otežalo i onako tešku situaciju u zdravstvu. To ne znači niti da su političari, a ni eksperti protiv restriktivnih mjera. Ovdje se ponavlja kao mantra da su sve opcije na stolu – zato je vlada donijela novi zakon koji omogućava brzo zatvaranja škola i vrtića – ali da treba znati kada je vrijeme za njih.

To znači da postoji konsenzus između političara i medicinskih eksperata?

 - Da, i političari i eksperti apeluju na "razum naroda" (pojam koji je premijer iskoristio prilikom tv-obraćanja naciji nedavno) iliti samoregulaciju. Recimo, kada su zabranjena okupljanja više od 500 ljudi to je dovelo to toga da su otkazani koncerti, pozorišne predstave, zatvoreni noćni klubovi, etc, koji bi okupljali puno manji broj posjetilaca. Vlada nije htjela zabraniti odlazak na skijanje tokom uskršnjih praznika, već su uprave skijališta odlučile da okončaju sezonu samovoljno. Broj otkazanih putovanja tokom Uskrsa ukazuje da će mnogi poštovati upute da ne napuštaju mjesta boravišta bez prijeke potrebe. 

Da li je u međuvremenu Vlada promijenila politiku, jer su to zahtijevali brojni akademici?

- Jedan dio javnosti je kritičan naspram odluka Vlade i Zavoda za javno zdravstvo. Glavni državni epidemiolog je u jednom intervjuu, kao odgovor na tu vrstu kritike, rekao da sve države svijeta "eksperimentišu" i da niko neće znati koje su metode bile najbolje, dok se kriza ne završi. Zanimljivo je da istraživanja javnog mijenja pokazuju da popularnost premijera vlade, Stefana Löfvea, raste. Naime, 44 posto ispitanika je u jednom istraživanju reklo da imaju povjerenje ili veliko povjerenje u Löfvena. Prije mjesec dana taj broj je bio 26 posto. Kada je u pitanju Zavod za javno zdravstvo ta brojka je blizu 70 posto. Kako je pandemija uzimala maha tako su i švedske vlasti pooštravale restrikcije. Okupljanja su prvo bila ograničena na 500, pa 50 osoba, srednje škole i fakulteti su zatvoreni i nastava se odvija putem interneta, i od 1. aprila je zabranjena posjeta staračkim domovima, da bi se smanjilo širenje korone među starijom populacijom. 

Koliko je trenutno zaraženih a koliko preminulih u Švedskoj?

- Trenutne cifre (ponedjeljak 6. aprila) su slijedeće: preminulih je 477, zaraženih 7206. Najviše zaraženih i mrtvih je u stokholmskoj regiji. Ove cifre se mijenjaju iz sata uz sata. Pogotovo je važno naglasiti da se trenutačno testiraju osobe iz rizičnih grupa, pacijenti i medicinsko osoblje, tako da je broj zaraženih, vjerovatno, puno veći. Postoje planovi da se krene sa masovnijim testiranjem u skoroj budućnosti. 

Šta je drukčije u tvojoj redakciji gdje radiš sada u odnosu na vrijeme prije pandemije? Mislim na organizaciju rada.

- Mi smo u jednoj apsurdnoj situaciji, kao i većina privatnih medija, jer svakodnevno obaramo rekorde kada su u pitanju posjeta čitalaca, ali zbog korone su se mnogi oglašivači jednostavno povukli, sto je dovelo do višemilionskog gubitka prihoda. Svi uposlenici medijskog koncerna za koji radim, a koji izdaje neke od najčitanijih medija u Švedskoj, su na djelomičnom čekanju. Radno vrijeme je smanjeno za 20 posto i jedan dio naših plaća pokriva novac koji je Vlada omogućila kompanijama da im olakša poslovanje tokom krize. Unazad par sedmica mnogi od nas rade od kuće, ja i rijetke kolege smo u redakciji, sva službena putovanja su odgođena, i skoro sve teme koje obrađujemo imaju neki dodir sa pandemijom. Obzirom da nema sportskih dešavanja i da su mnogi koncerti i pozorišne predstave otkazani, broj stranica printanog izdanja je smanjen. 

Da li postoji istraživanje o preminulim osobama: ko su preminuli, koje su životne dobi, ima li među preminulim mlađih osoba, kolika je prosječna starost preminulih, itd.

- Svi podaci se svakodnevno objavljuju na zvaničnoj stranici Zavoda za javno zdravstvo. Od 477 preminulih 195 su žene i 282 su muškarci. Najveći broj žrtava pripada starosnoj grupi 80-90 godina, skoro 200 osoba. Preko 100 umrlih je između 70 i 79 godina starosti. Blizu 100 umrlih su imali 90 ili više godina.

Da li postoji procjena ekonomske štete koju će pretrpjeti Švedska zbog pandemije? 

- Većina procjena idu od pesimističnih do katastrofalnih. Spekuliše se da će već na ljeto nezaposlenost narasti sa 7 na 10 posto. Ako se te prognoze pokažu tačnim, to bi značilo da će 150 000 stanovnika Švedske ostati bez posla. Očekuje se pad brutonacionalnog dohotka, mnogi sektori su pred totalnim krahom, pogotovo uslužni sektor. Jako veliki broj restorana je zatvoren ili pred zatvaranjem. Tokom ponedjeljka su dvije aviokompanije, Norwegian i Bra, najavile otkaze svim radnicima. Te su vijesti, nažalost, postale tako učestale. Vlada koristi stotine milijardi kruna javnog novca koji se na razne načine ubrizgava u ekonomiju, pokušava ublažiti krah, ali je pad ekonomije i porast nezaposlenosti neminovan.

Koliko Bosanaca živi u Švedskoj? Da li među zaraženim i preminulim ima osoba koje su porijeklom iz BiH?

- Blizu 60 000 stanovnika Švedske je rođeno u BiH. Tom broju bi trebalo dodati još par desetina hiljada onih koji su rođeni ovdje, a vuku korijene iz BiH. Naravno da među zaraženim ima Bosanaca, a za preminule ne znam. Švedske vlasti ne objavljuju nikada lične podatke pacijenata. 

Šta se u tvom gradu (Malme) promijenilo zbog pandemije? Rade li kina, pozorišta, biblioteke, univerziteti, škole, obdaništa, gradski prevoz...? 

- Mi živimo neki privid normalnog života. Sve je kao prije, a ništa, ustvari, nije. Svaki dan je kao nedjelja, osjetno je manji broj ljudi na ulicama i manje je saobraćaja. Kina se zatvaraju, ne što su vlasti to naredile, već što nema posjetilaca dok biblioteke rade najnormalnije. Moje kćeri idu na školu plivanje na javne bazene, ali broj posjetilaca je puno manji nego prije. U školama i vrtiću je znatno manji broj djece nego obično. Da li je to iz straha od korone ili što roditelji poštuju upute vlasti, da se ostaje kući pri najmanjem naznaku simptoma, to ne zaista ne znam. Vlasti podstiču sve građane da se bave rekreacijom, ali uz držanje distance. Gradski prevoz funkcioniše više manje kao prije, iako je red vožnje prorijeđen. Veliki broj kafana i restorana i dalje radi, iako je zabranjeno stajanje za šankom. Parkovi su puni šetača i rekreacionista.

Kakve su procjene švedskih eksperata – do kada će trajati pandemija?

- Niko se još ne usuđuje biti kategoričan jer je previše nepredvidivih faktora u igri. Smatra se da će april biti kritičan, da će broj umrlih i zaraženih kulminirati. Nada je da će se širenje zaraze stabilizovati i krenuti da opada tokom proljeća i ljeta. U ponedjeljak je glavni državni epidemiolog rekao da se svi koji su planirali da idu na odmor u inostranstvo moraju pomiriti s činjenicom da od toga vjerovatno neće biti ništa.