Za ekonomiju Bosne i Hercegovine, koja se jedva oporavila od recesije prije desetak godina, došlo je novo teško iškušenje a to je pandemija koronavirusa koja je pokosila i ponudu i potražnju, zaustavila brojne biznise, otežala izvoz i uvoz.

Pored toga, već su brojni radnici ostali bez posla uslijed zatavaranja firmi, kako bi se suzbila pandemija. Vlada FBiH osim što mora voditi bitku protiv pandemije, mora hitno reagirati i na užasno tešku situaciju u domaćoj privredi.

Procjene međunarodnih finansijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke itd, govore da u najboljem slučaju BDP Bosne i Hercegovine će potonuti 1,1 posto, a u najgorem 3,2 posto.

Vlada većeg bh. entiteta spremila je takozvani "korona zakon" koji bi trebao pomoći firmama i obrtima da prebrode teške dane.

U tu svrhu snimljem je i video u kojem je objašnjeno ko može dobiti pomoć u Federaciji BiH, kakva je to pomoć i kada će biti.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović u izjavi za Slobodnu Bosnu navodi da zakon sadrži neke dobre stvari, ali postoje i mjesta za poboljšanje.

Šta treba mijenjati

Kaže da je problem u zakonu što se presporo donosi i što se kasni sa mjerama, jer su brojni poslovi stali.

"Fino sam im rekao: 'Nemojte nam cvijeće donositi 9. marta, donesite ga prije 8. marta. Nama sada zakon treba u rukama, pa i ako ne bude dovoljno dobar popravljat ćemo ga, ali je i takav bolji nego nikakav. Već mjesec i po dana je priča oko koronavirusa i zakona, a mi još nemamo zakon", kategoričan je Smailbegović.

Prema njegovoj ocjeni, dobra stvar zakona je što ima širok obuhvat od velikih kompanija sa 5.000-6.000 zaposlenih pa do obrtnika sa jednim zaposlenim.

Precizirao je da je u zakon ugrađen, kao temeljni kriterij, pad prihoda od 20 posto u martu 2020. godine.

Smailbegović kaže da su poslodavci u Federaciji BiH imali tri amandmana na zakon u kojima naročito navode primjedbe na kriteriji "pad prihoda od 20 posto".

" Zasad je ugrađen kriterij pada prometa od 20 posto u odnosu na prosjek januara i februara 2020. godine. Mi smo predložili da se to proširi sa dodatna dva kriterija, a to je pad prometa u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa da se to uporedi. Tu bi se uklopile firme koje imaju sezonalnost u poslu. Imate sezonske firme, kao što je građevina, kad su januar i februar mrtvi i ne bi se mogli uklopiti, a realno imaju pad prometa. Tu je i kriterij za projektne firme koje imaju projektni sistem poslovanja. To znači da se uzme prosjek prošle godine", pojašnjava naš sagovornik.

Ocijenio je da bi uz ova tri proširenja, zakon tek onda dobio dosta širok obuhvat.

Kaže da poslodavci nisu imali primjedbu i nisu tražili da se subvencioniraju firme koje nisu imale pad prometa ili su eventualno imale povećanje prometa.

Kapacitet zakona

"Druga važna primjedba je na sam kapacitet ovog zakona. Prva verzija koju smo razmatrali na koordinacionom tijelu je da se plaćaju doprinosi na isplaćene plaće. Kad se već spominju minimalne plaće, ovo će dati jedan signal poslodavcima da počnu smanjivati plaće ili da počnu približavati plaće minimalnim. To nije nikome u interesu. Bojim se da će doći do smanjenja plaća, jer ovdje svaki poslodavac ako želi da isplati veću plaću, on će platiti razliku doprinosa, a svakako taj novac Vlada FBiH sama sebi vraća u penzioni, zdravstveni i druge fondove. Naš koncept bio bi da ova pomoć, koja je pomoć privredi, ode u cjelokupnom iznosu u fondove kako ne bi oslabili penzioni i zdravstveni fondovi", smatra Smailbegović.

Kaže i da je problem u kapacitetu zakona što ne obuhvata firme kojima je značajno promet pao i zabranjen im je rad.

"Takvim firmama ustvari neće biti dovoljna pomoć u obliku doprinosa. Da bi zadržali takva radna mjesta, morat će se dati dio neto plate, ili kompletna neto plata. Vlada je zakonom predvidjela da kantoni preuzmu tu obavezu. Formalno-pravno to ima smisla, s obzirom na podijeljene nadležnosti. Ovdje je pitanje hoće li svih 10 kantona ići u tom smjeru. Sad imamo slučaj da dva, tri kantona idu, ali pitanje je da li će svih 10 krenuti tim putem. To bi moglo dovesti do neuravnoteženosti", rekao je Smailbegović.

Start zakona

Zaključio je da firme koje ne rade nikako ili rade sa značajno smanjenim kapacitetima, definitivno neće moći izdržati samo sa doprinosima.

Smailbegović kaže da još jedna veća primjedba poslodavaca na predloženi zakon svakako je njegov početak, a trebao bi startati sa 1. aprilom 2020. godine.

"Predložili smo da to ide sa polovicom marta, s obzirom na to da je defaktno stanje prirodne nesreće proglašeno 16. marta. Dakle imate cijelu polovicu marta. Imate značajan broj firmi kojima je kriza krenula i ranije, ne samo 16. marta. To su vam ugostiteljstvo, hotelijerstvo itd.. Hoteli su već od februara bili pogođeni. Tu su i firme koje su radile izvoz sa Italijom. One su već cijeli mart pogođene, jer su u Italiji, pandemija puno ranije krenula", zaključio je Smailbegović.

(K. S.)