Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović donijela je Uredbu sa zakonskom snagom o Fondu solidarnosti za obnovu RS-a kojom se, između ostalog, propisuje da će se Fond puniti posebnim doprinosom solidarnosti koji je išao na teret radnika i njihovih plata.

S obzirom da odredba koja to definiše nije obrisana, ponavljanje takvog scenarija se ne može isključiti.

Potpredsjednik Konfederacije sindikata Božo Marić, kaže za portal Capital kako radnici u RS-u iz svojih plata i doprinosa, kojih se u godini skupi od 1,6 do 1,8 milijardi maraka finansiraju besplatno zdravstvo, isplatu penzija, naknade za porododilje, pomoć za boračku populaciju i brojne druge kategorije, pa vlastima poručuje da odustane od ove ideje, ako je uopšte imaju u planu.

„Koga radnici treba da pomažu i finansiraju? Poslodavca koji tom radniku minimalnu platu uplaćuje na banku a ostatak na ruke i tako vara i njega i državu dok on vozi auto od 100.000 maraka? Niko od političara se ne odriče svojih privilegija a zavlači se ruka u džep radnika. Ne dolazi u obzir bilo kakvo plaćanje posebnog doprinosa od strane radnika“, kaže Marić.

On dodaje kako je Konfederacija sindikata RS-a izigrana od strane Vlade RS-a, jer iako su po zakonu ravnopravni sa Savezom sindikata Republike Srpske, njihovi predstavnici nisu imenovani u Upravni odbor fonda, dok je sa druge strane sindikat na čelu sa Rankom Mišić dobio svoje mjesto.

„Iako su u Vladi RS-a obećali da će nas uvažiti kao ravnopravnog partnera, maćehinski odnos i dalje traje. Podsjećam, država obračunava doprinos za zdravstvo, doprinos za PIO, doprinos za nezaposlenost, dječiju zaštitu i slično od plata radnika. Zbog toga u svakom tom odboru i upravljačkom tijelu treba da bude predstavnik radnika. Za sada su tu samo predstavnici Saveza sindikata RS, dok nas iz Konfederacije sa 37.000 članova nema ni u jednom“, kaže Marić.

On najavljuje kako će se odmah nakon Vaskršnjih praznika održati sjednica Predsjedništva Konfederacije sindikata RS-a na kojoj će se razmatrati situacija po pitanju radničkih prava, a nakon što se ukine vanredno stanje ne isključuje ni organizovanje masovnih protesta, piše Capital.