Stevo Mirjanić je bio ministar poljoprivrede u dvije Vlade RS, na čijem čelu je bila Željka Cvijanović. Prvoj, izabranoj marta 2013. godine, a potom još četiri godine narednoj  Vladi izabranoj 18. decembra 2014. godine. Već tada je Mirjanić, zbog svojih godina (rodjen 1945. godine) dobio nadimak Metuzalem.

Vrijeme njegovog ministarskog mandata obilježile su brojne afere, posebno one koje se odnose na dodjelu podsticaja poljoprivrednicima, pri čemu nisu svi bili ravnopravni, nego su najbolje prolazili oni sa kojima je Mirjanić imao bliske veze i dogovorene talove.

Uporedo je kao ministar poljoprivrede, bio i šef  Instituta za ekonomiku poljoprivrede na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, gdje je takodje imao određena primanja. Nakon što je otišao sa pozicije šefa Instituta, za svog nasljednika instalisao je Željka Vaška, koji je, prema izvorima Žurnala tek marioneta u Mirjanićevim rukama, koji vuče sve konce.

U Službenom glasniku broj. 102, objavljenom u decembru prošle godine, uvedena je izmjena člana 63. prethodnog Pravilnika o podsticajima, odnosno o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela. Uvedena je odredba da će izradu Strateških dokumenata raditi Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, što znači Institut za ekonomiku poljoprivrede.

Poenta je da je na taj način i pravnim putem dato pokriće za to što je sve strateške dokumente u prošloj godini radio Institut. Ista situacija biće i ove godine, pa je sasvim sigurno da će jedino Institut za ekonomiku poljoprivrede inkasirati novac po tom osnovu.

Doduše, u članu 69. Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela ne piše da će će strateške dokumente raditi Institut, ali izvori Žurnala navode da je „godina duga i doći će do brojnih izmjena Pravilnika o podsticajima“. Takav stav zasnivaju na činjenici da Institut za ekonomiku poljoprivrede trenutno radi na Analizi dodijeljenih podsticajnih sredstava za razvoj seoskih područja za period 2014.-2018. godina. Posao je vrijedan 100.000 konvertibilnih maraka.

Prošle godine, isti Institut je donio Program razvoja zadrugarstva do 2025. godine, takođe vrijedan 100.000 maraka. I prethodni Program razvoja zadrugarstva za period 2012.-2017. godina radio je Institut. U međuvremenu, Mirjanić je 2013. godine postao ministar i nikada nije urađena nijedna analiza realizacije programa razvoja zadrugarstva. Zato je za novi Program uredno uplaćeno 100.000 KM.

Analiza dodijeljenih podsticajnih sredstava za razvoj seoskih područja za period 2014.-2018. godina uvod je u izradu Stratreškog plana razvoja poljoprivrede i sela za period 2021.-2026. godina, koji će biti urađen ove godine, a to će sigurno koštati barem 200.000 maraka. Nema sumnje da će i taj posao, zahvaljujući Mirjaniću i njegovim igračima i monopolu koji ima, ponovo biti dodijeljen Institutu za ekonomiku poljoprivrede Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

Mirjanić tako ne prestaje da koristi budžetski novac, a prema izvorima Žurnala, godišnje uzima mininalno 100.000 maraka. Mirjanić, prema istim izvorima, posjeduje i privatnu firmu, putem koje izvlači novac. Shema je veoma jednostavna – Agencija za Agrarna plaćanja daje novac Institutu, a Institut novac prebacuje na račun njegove privatne firme.

(zurnal.info)