Freedom House je američka nevladina organizacija koja se bavi istraživanjem i zalaganjem za demokraciju, slobodu i ljudska prava, a objavila je svoj redovni godišnji godišnji izvještaj Nations in Transit koji tematizira stanje demokratije u 29 postkomunističkih država u Evropi i Aziji nakon sloma SSSR-a, a među kojima je i Hrvatska, piše zagrebački portal Index.hr.

Zaključci ovogodišnjeg izvještaja svjedoče da se u istočnoj i jugoistočnoj Evropi nastavlja trend slabljenja demokratije, a za to je iskorištena i pandemija koronavirusa. Freedom House ističe da je došlo do “uklanjanja fasade” koja je države koje klize u autoritarnost trebala prethodnih godina uljepšati prema van te da se “sve veći broj lidera uopće ne trudi glumiti kako igraju po demokratskim pravilima”.

Hrvatska je polukonsolidirana demokratija

Kada je riječ o Hrvatskoj, ona je i dalje svrstana u grupu polukonsolidiranih demokratija, s državama poput Poljske, Rumunije i Bugarske. Freedom House polukonsolidirane demokratije definira kao države koje imaju visoke standarde za proces izbora nacionalnih lidera, ali pokazuju slabosti u odbrani političkih prava i građanskih sloboda. Jasnije rečeno, u Hrvatskoj se vlast bira demokratski, ali ta vlast ne čini dovoljno da uspostavi jednako visoke i snažne standarde za prava i slobode vlastitih građana.

Konsolidirane demokratije su pak Slovenija, Slovačka, Češka te tri baltičke republike, dok su susjedne države Mađarska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina u grupi tranzicijske vlasti ili hibridnih režima, dakle ispod Hrvatske po nivou demokratije. Od sveukupno 29 država obuhvaćenih ovim izvještajem Hrvatska je na 10. mjestu, a iza nje su i autoritarni režimi poput onih na vlasti u Tadžikistanu ili Turkmenistanu.

Hrvatska je jedva malo bolja od Srbije

Stanje u Hrvatskoj je manje-više nepromijenjeno u odnosu na ove izvještaje iz prošle i pretprošle godine, kada je konstatirano da su se demokratska prava i vrijednosti u Hrvatskoj počeli smanjivati u isto vrijeme kada je na vlast došla vlada Andreja Plenkovića.

Države se u istraživanju Freedom Housea ocjenjuju u sedam kategorija: 1. Izborni proces, 2. Civilno društvo, 3. Nezavisnost medija, 4. Nacionalna demokratska vladavina, 5. Lokalna demokratska vladavina, 6. Zakonodavstvo i nezavisnost sudstva i 7. Korupcija. Ocjene Hrvatske su u svih sedam kategorija ostale iste u odnosu na prethodnu godinu, kada se isticalo pogoršanje u kategoriji nacionalne demokratske vladavine.

Kada se pažljivije pogleda brojke, postaje jasno da se Hrvatska jedva provukla u kategoriju polukonsolidirane demokratije. Hrvatska je ocijenjena demokratskom 54 posto, dok su Srbija i Crna Gora dobile 49 odnosno 48 posto i tako upale u grupu ispod Hrvatske. No, razlika između Hrvatske i Srbije po demokratskim standardima je jadnih 5 posto, što nikako ne ide Plenkoviću na čast.

O demokratskim standardima Slovenije Hrvatska može samo sanjati

Da bi poražavajuća pozicija Hrvatske bila još jasnija, treba napomenuti kako je Estonija u ocjeni svoje demokracije dobila 85 posto, a susjedna Slovenija 82 posto. Češka ima 77 posto, Slovačka 71 posto. Hrvatska je pod Plenkovićem u demokratskom smislu skoro 30 posto manje demokratska od Slovenije.