SMATRALI SU SE DJECOM BOGA, A ONDA SU NESTALI: Pojavili su se iznenada, to što su oni imali nikada niko nije dostigao, a zbog ovoga se smatralo da nisu s ovoga svijeta…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 11. Maj 2020  

  • 0

Naša današnja priča vraća nas u 16. stoljeće, u doba kada je, 1532. godine, konkvistador Pizarro stigao na područje današnjeg Perua i pronašao civilizaciju neprocjenjivog bogatstva. U jednom od hramova ugledao je ukrasni vrt s biljkama izrađenim u zlatu i srebru. Inke su svoju zemlju nazivali Tahuantinsuyu, (u prijevodu Zemlja Četiri Četvrtine) jer je bila podijeljena na četiri velike administrativne cjeline.

Protezala se na oko 4.000 km už Anda, od današnjeg Ekvadora na sjeveru sve do peruanske prijestolnice Santiago na jugu. Bilo je tu bogatih lučkih gradova, plodnih visoravni, vlažnih tropskih šuma i sušnih pustinja. Imala je oko 10 miliona stanovnika koji su govorili oko stotinu različitih jezika. Kada su Španjolci ubili njenog posljednjeg vladara carstvo Inka bilo je staro jedva stotinu godina.

Inke su se prvi put pojavile u 12. stoljeću u jugoistočnom Peruu te su postepeno prerasli u regionalnu silu. Centar države postao je Cuzco, grad smješten u visoravni više od 3.000 metara nadmorske visine. Veliki vladar Pachacuti Inka Yupanqui pretvorio je sredinom 15. stoljeća nekadašnje malo selo u bogati velegrad, a državu u carstvo. Tlocrt Cuzca bio je u obliku pume, a u središtu grada je izgrađen velik hram posvećen bogu sunca Intiju. Naime, Inke su se smatrale njegovim potomcima.

Vladar Pachacuti uveo je velike  promjene u društvu. Nasljednik vladara više nije nasljeđivao njegovu imovinu. Tako je novi car morao sam steći bogatstvo. Tako su novi vladari bili prisiljeni na osvajanje novih teritorija i nametanje poreza. Pachacutijevi nasljednici izgradili su čvrstu centraliziranu upravu i religijsku strukturu te moćnu vojsku.

Inke su bile jako vješti graditelji. Posebno se ističu njihovi hramovi, utvrde, sistemi navodnjavanja i hidraulika, polja na terasama i ceste. Većina Inka bavila se poljoprivredom i stočarstvom, uzgajali su kukuruz, krompir, tikvice, kakaovac, paradajz, kikiriki…

Inke nisu imale pismo, ali su izumili način zapisivanje informacija pomoću čvorova na raznobojnim koncima. Usto nisu poznavali točak, željezo, životinje za jahanje, novčani sistem, ali su svejedno uspjeli izgraditi fascinantnu naprednu civilizaciju.

Carstvo Inka bilo je veliko i bogato, ali politički nestabilno. Smrću vladara raspalo se na manje države koje su lako pale pred nadmoćnom španjolskom ratnom tehnikom i razornim evropskim bolestima.

Najbolje sačuvan primjerak inkanske arhitekture je čuveni grad Machu Picchu.

Danas je oko 45 % stanovnika Perua inkanskog porijekla. Oni čuvaju jezik i dio kulture svojih davnih predaka, za koje mnogi i danas tvrde da nisu bili sa ovoga svijeta.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...