Za članove Predsjedništva SRBiH izabrani su: Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Nikola Koljević, a prije tačno 28 godina odlukom o obliku i izgledu zastave, Republika Srpska je dobila zastavu, koja je i danas u zvaničnoj upotrebi, za razliku od grba sa dvoglavim orlom i himne “Bože, pravde”, koje je kasnije osporio Ustavni sud BiH.

Prvi predsjednik Narodne skupštine i presuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik prisjeća se tog perioda i kaže da je to sigurno i jedna od najznačajnijih sjednica Skupštine.

„To je bila prva sjednica od početka ratnih dešavanja, a jako je značajna zato što je do tada, nešto slično današnjoj situaciji, ratno Predsjedništvo donosilo odluke koje su potom 12. maja potvrđene na sjednici Skupštine“, kaže Krajišnik.

„U principu je bilo malo odluka a da je neko bio protiv. Ako je neki poslanik bio protiv, to je bio alarm da budu razmotreni njegovi argumenti i da se vidi zašto je protiv, jer je bilo moguće da je baš on u pravu i tek kada se sve detaljno razmotri i sasluša, usvajane su odluke“, objašnjava Krajišnik.

„Toj sjednici prisustvovali su poslanici koji su došli iz ratnih područja, otuda gdje se ginulo i bilo je emotivnih izjava. Onaj ko je zlonamjeran, te izjave je kasnije predstavljao kao zvaničnu politiku našeg rukovodstva, a to nije bilo tako. Ako neko kaže da treba napraviti neko zlo, a bilo je takvih izjava, ne možete vi sankcionisati nekoga zato što odmah nije rekao da je protiv toga. Jedno je stenogram sjednice, a drugo su zaključci ili odluke koje su usvojene, a kategorično tvrdim da nije donesen nijedan zaključak ili odluka koja nije korektna“, kaže presuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik.