Prvo je ministar odbrane Mark Esper javno iznio neslaganje sa Trumpom, te kazao kako vojnici ne bi trebali biti korišteni kako bi se suzbili protesti, pa je njegov istup u Pentagonu ponukao i druge čelnike da progovore.

"Mogućnost korištenja vojske u aktivnoj službi kao faktora održavanja zakona i reda treba biti posljednja na listi, kao mogućnost u najtežim i najhitijim situacijama", smatra Esper.

Sjedinjene Američke Države danima potresaju demonstracije zbog smrti Georgea Floyda prilikom policijskog hapšenja u Minneapolisu.

Pad na anketama

Istog dana je vodeći američki komandant, general Mark Milley poslao dopis vojnim čelnicima u kojima ih podsjeća na njihovu zakletvu zaštite američkog Ustava i "prava na slobodu govora i mirno okupljanje".

Rijetko neslaganje predsjednika i generala se dešava u vrijeme kada se Trump suočava sa strelovitim padom javne podrške zbog njegovog djelovanja u višestrukim i istovremenim krizama: pandemija korona virusa, sve veća nezaposlenost i nemiri na ulicama.

Američki lider se u četvrtak sastao sa glavnim savjetnicima za kampanju u Bijeloj kući nakon što su ankete pokazale kako su mu sve manje šanse za reizbor na ovogodišnjim izborima.

Trumpovo agresivno korištenje snaga sigurnosti na državnom nivou u Washingtonu, kao i njegove prijetnje da će koristiti borbene jedinice u gradovima širom države, zvučali su kao alarm čak i nekim čelnim ljudima Republikanske stranke, kao i političarima koji inače podržavaju predsjednika.

Nekadašnji Trumpov ministar odbrane, general James Mattis oštro je kritizirao retoriku predsjednika tokom protesta.

"Militariziranje našeg odgovora, čemu smo svjedočili u Washingtonu, dovodi do sukoba i to do lažnog sukoba vojske i civilnog stanovništva", istakao je Mattis.

Prilika za fotografiju

Republikanska senatorica Lisa Murkowski je novinarima u glavnom američkom gradu rekla kako Mattisovo otvoreno pismo zvuči jako istinito i kako je sada ona nesigurna hoće li podržati Trumpov reizbor.

"Mislim kako su poštene i istinite riječi generala Mattisa neophodne i potrebne. Imam problema sada naći prave riječi... Možda dolazimo u ono vrijeme kada moramo biti iskreni o svojim brigama koje držimo u sebi i naći hrabrost da govorimo o svojim uvjerenjima", navela je.

U obraćanju naciji 1. juna, Trump se postavio kao "predsjednik reda i zakona" i obećao kako će razmjestiti "hiljade i hiljade teško naoružanih vojnika, vojnog osoblja i predstavnika reda i zakona" u gradovima širom SAD-a.

Time je razljutio javnost, a posebno kada su federalni službenici nasilno rastjerali mirne demonstracije iz javnog parka kod Bijele kuće kako bi Trump mogao prošetati do obližnje crkve da bi se fotografirao.

Penzionisani general Martin Dempsey, bivši vodeći američki komandant, također je kritizirao Trumpa.

"Sama pomisao da bi vojska mogla biti pozvana i razmještena da suzbije demonstracije koje su većinom bile mirne, jako je opasna", smatra on.

Mogućnost otpuštanja ministra

Naljućen istupom Espera, Trump je pozvao ministra odbrane na sastanak u Bijelu kuću i verbalno se sukobio sa njim, navodi Bloomberg.

Predsjednik je, dodaje se, razgovarao sa savjetnicima u Bijeloj kući da li Esper može dalje efikasno vršiti svoju dužnost.

Otpuštanje ministra odbrane bi imalo visoku političku cijenu i, iako je Trump nezadovoljan istupom Espera, neki republikanci u Kongresu su bliži ministru.

"On radi dobar posao. Nema razloga da ide. To je samo priča, imam pouzdanja u ministra Espera", istakao je senator Lindsey Graham, inače Trumpov republikanski saveznik.

Sa druge strane, Trumpa je branio vodeći republikanac u Predstavničkom domu Kevin McCarthy koji je novinarima rekao kako su i raniji predsjednici koristili predsjedničko pravo da pošalju vojsku na nasilne demonstracije.

Od Drugog svjetskog rata, čelnici SAD-a su šest puta slali vojsku da smire nemire, a posljednji put se to desilo u Los Angelesu 1992. godine.

(SB/ AL Jazeera)