Prema policijskom izvještaju, u centru afere su bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, bosansko-hercegovački biznismen Milenko Bašić i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković. Ovaj slučaj mogao bi se pokazati kao jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti Hrvatske, teška više od 1,9 milijardi kuna.

Bosanskohercegovačkoj javnosti posebno je interesantno pojavljivanje imena Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih biznismena koji se već godinama nalazi na listi najbogatijih bh. privrednika. Bašića je Agencija za izbor najmenadžera BiH, Jugoistočne i Srednje Europe u novembru 2015. godine proglasila najmenadžerom BiH, a njegovu kompaniju "Lager" najkompanijom u branši.

Danas je njegova kompanija „Lager“ iz Posušja regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab. S više od 300 zaposlenih, osim u zemljama bivše Jugoslavije (prodajno-servisnu mrežu imaju u Zagrebu, Posušju u BiH, Malom Požarevcu u Srbiji, Podgorici u Crnoj Gori, Skoplju u Makedoniji i Prištini na Kosovu) Bašićeva kompanija posluje i u Albaniji i Švicarskoj, a godišnji prihodi kreću se preko 100 miliona KM.

Još uvijek je u životu Milenka Bašića javnosti mnogo nepoznanica, ali iz dostupnih informacija sklapa se mozaik o još jednom u nizu hercegovačkih biznismena koji su 90-ih godina priskrbili veliki kapital na ruinama zakonodavnog sistema, vječito bliski državnim strukturama djelujući pod njihovom protekcijom i u njihovu korist.

Za „Jutarnji list“ nekada visoki zvaničnik Herceg-Bosne rekao je da su Milenka Bašića organi ove paratvorevine angažovali tokom i nakon rata:

„Za njega se 90-ih zauzimao Šuškov pomoćnik ministra obrane Ljubo Ćesić Rojs, ali to nije bilo ništa značajno ni presudno za njegov kasniji veliki poslovni uspjeh“

Hrvatski portal „panopticum.hr“ objavio je početkom mjeseca analizu poslovanja Milenka Bašića gdje su ustvrdili kako je Bašić “po istoj shemi kao i u Hrvatskoj, optužen za krivotvorine ugovora, prevare te za poticanje na kaznena djela trgovanja utjecajem, davanja mita, gdje su uz njega u korupcijske skandale umočeni javni bilježnici i suci“.

Portal je za primjer objavio rješenje Županijskog suda u Širokom brijegu iz 2019. godine kojom je poništena presuda općinskog suda u Širokom Brijegu po tužbi Rajka Grubišića protiv Milenka Bašića, te vraćena na ponovno razmatranje. Grubišić je još 2011. godine podnio prijavu protiv Bašića zbog krivotvorenja ugovora, ali do danas taj slučaj nije riješen što najbolje govori o pritiscima pod kojima se zbog ovog slučaja nalazi pravosudni sistem.

Osim u Hrvatskoj, sumnjivi su Bašićevi poslovni poduhvati i u Krajini, gdje je također bacio oko na proizvodnju električne energije.

Za razliku od vjetroelektrana u Hrvatskoj, u Krajini je Bašić namjeravao investirati u termoelektranu. Tokom jula 2016. godine Vlada Federacije BiH je na 59. sjednici godine donijela odluku kojom izgradnju Termoelektrane "Kamengrad" u Sanskom Mostu svrstava u strateški projekt u energetici u Bosni i Hercegovini. Naredne, 2017. godine kineska kompanija je sa Bašićevim „Lagerom“ u Budimpešti potpisala Memorandum o saradnji na realizaciji projekta termoelektrane snage 430 megavata u dva bloka čija je procijenjena vrijednost 500 miliona eura.

Ipak, saradnja Bašića sa Kinezima sa ciljem konačnog pokretanja Termoelektrane Kamendgrad počela je još 2015. godine. Te godine je „Lager“ godine dobio koncesiju za istraživanje i eksploataciju mrkog uglja na lokalitetu Zlauša kod Sanskog Mosta na 30 godina, a prethodno je sudskom tužbom proizveo stečaj nad imovinom Rudnika mrkog uglja Kamengrad i ušao u eksploataciju površinskog kopa Zlauša.

Da se radilo o nelegalnom postupku ubrzo je potvrdio Ustavni sud BiH po apelaciji većinskih dioničara rudnika. Naime. Ustavni sud BiH je ukinuo rješenje Kantonalnog suda u Bihaću o stečaju rudnika.

Budući da je ova presuda izazvala sumnju na sve druge prethodne poslovne „poduhvate“ Milenka Bašića u Krajini, Tužilaštvo USK zatražilo je na uvid kompletnu dokumentaciju o ovom slučaju, što se ubrzo i desilo. Cijeli predmet je još uvijek u fazi istrage.

Od samog početka cijeli projekat termoelektrane u Sanskom Mostu bio je sporan i sa ekološke strane, pa su i građani izvršili veliki pritisak na vlasti da se na svaki način Bašićeve sumnjive investicije u sprezi sa kineskom kompanijom zaustave. Za sada građani i lokane vlasti upozno odolijevaju pritisku Bašićevih miliona.

Do početka afere “Vjetroelektrane” u Hrvatskoj je bio mnogo poznatiji mlađi brat Milenka Bašića, Ivan Inja Bašić.

Bašić mlađi se zvanično bavi uvozom i prodajom luksuznih automobila u Hrvatskoj i inostranstvu, a u urbanu legendu ušlo je kako je prije 15-ak godina u jednoj pošiljci za Kuvajt isporučio čak tri hiljade automobila sumnjivog porijekla. Smatra se kraljem auto-mafije u Hercegovini i vječito je u sukobu sa zakonom, pišu hrvatski mediji.

I mlađi Bašić je „biznis“ započeo 90-ih godina, a u javnosti je postao poznatiji krajem 90-ih godina kad je izveden pred sud pod optužbom za krijumčarenje automobila zajedno sa grupom penzionisanih pukovnika i ratnog komandanata 73. bojne Vojne policije Željka Maglova. Međutim, ovaj je slučaj 2014. pao u zastaru, odnosno više nije bilo mogućnosti da se okrivljenicima izrekne bilo kakva presuda. Zatim je u medijima odjeknula vijest da je 2005. na autocesti slupao Ferrari 360 Spider registriran u državici Vanuatu, poreznom raju za registraciju automobila.

Krajem prošle godine u velikoj akciji policije i USKOK-a uhapšen je zbog utaje poreza, a po procjeni hrvatskih medija radi o iznosu od oko 3 miliona kuna.

Obojica braće Bašić izuzetno su bliski najkrupnijim političkim partijama u Hrvatskoj, HDZ-u i SDP-u, te preko ličnih poznanstava ulaze u poslovne poduhvate, bez obzira koja opcija je u vlasti a koja u opziciji.

(S. B.)