Ušavši nakratko u identifikacionu zonu protuzračne odbrane Tajvana, kineski lovci Su-30 verbalno su upozoreni, a avioni tajvanske ratne avijacije otjerali su "uljeze", saopćilo je Ministarstvo odbrane, prenosi Tanjug pozivajući se na Reuters.

Dok se iz Tajvana mogu čuti pritužbe da je tokom posljednjih mjeseci Kina intenzivirala vojne vježbe u blizini tog otoka, Peking tvrdi da one ne predstavljaju ništa neuobičajeno.

Vojne aktivnosti u tom području pojačale su i Sjedinjene Američke Države, koje su saveznik Tajvana.

Poziv Tajvancima da se pridruže Kini

Koncem maja, kineski premijer Li Leqiang rekao je, čime će, vjerovatno, pogoršati sve lošije odnose s Taipeijem, da će Kina poticati Tajvance da im se pridruže u protivljenju nezavisnosti Tajvana te da podržavaju ujedinjenje s Kinom.

Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen prethodno je poručila da Tajvan nikada neće prihvatiti formulu "jedna zemlja, dva sistema", po kojoj bi, poput Hong Konga, postao dio Kine uz autonomiju.

Li je kazao da će se Kina "odlučno usprotiviti i spriječiti sve separatističke aktivnosti kojima je cilj neovisnost Tajvana".

Kina će poboljšati politike i mjere kako bi potaknula razmjenu i saradnju s Tajvanom te kako bi zaštitila blagostanje stanovnika Tajvana, dodaje Li.

Tajvan priznaje samo 14 članica UN-a

Tajvan, službenog naziva Republika Kina, priznaje samo 14 članica Ujedinjenih naroda i Vatikan, ujedno i najznačajniji međunarodni subjekt koji održava službene diplomatske odnose s Tajvanom.

Zemlje ne mogu imati službene odnose istovremeno s Tajvanom, koji Kina smatra svojim integralnim dijelom, i s Narodnom Republikom Kinom.

Na Tajvan su se 1949. godine povukle pristalice nacionalističkog Kuomintanga, pod vodstvom Chiang Kai-sheka, koji je poražen u građanskom ratu protiv komunista, a do 1971. godine kinesko mjesto u UN-u zauzimala je Republika Kina (Tajvan).

Peking ne odustaje od ujedinjenja Tajvana s Kinom, pri čemu ne odbacuje upotrebu sile.