Zvaničnici u Bruxellesu strahuju zbog hrvatske nesposobnosti da uspostavi red na granicama

"The Guardian", koji je više puta pisao o postupanju hrvatske policije prema migrantima, sada piše kako su njihovi novinari dobili uvid u internu mail prepisku zvaničnika Europske komisije. Ona otkriva kako zvaničnici u Bruxellesu strahuju zbog hrvatske nesposobnosti da uspostavi red na granicama, što je uvjet za dobivanje sredstava iz EU, te su odlučili zadržati informacije u vezi s tim. 

Naime, odgovarajući na januarski upit Clare Daly, irske zastupnice u Europskom parlamentu, zvaničnik Komisije upozorio je kolegu da hrvatske vlasti nisu uspješno iskoristile novac namijenjen graničnoj policiji, što će sigurno biti viđeno kao skandal. Nadgledanje granične policije bio je jedan od uvjeta Hrvatskoj za dobivanje sredstava iz EU. Ovaj list podsjeća kako je do sada bilo više optužbi na račun policije zbog nasilnog protjerivanja migranata na granicama s BiH, uključujući i incident u kojem je jedan migrant upucan. Odgovarajući na optužbe o zataškavanju, jedan od glasnogovornika Europske komisije rekao je za "The Guardian" da zastupnicima Europskog parlamenta nisu dostavljene informacije, jer nisu potpune.

Ova saznanja, piše "The Guardian", bacaju novo svjetlo ne samo na način na koji se Vlada Hrvatske nosi prema ljudskim pravima, već i na spremnost izvršne vlasti EU da zataška neuspjeh Zagreba. Hrvatska želi ući u Schengen zonu, što zahtijeva poštivanje ljudskih prava na hrvatskim granicama, piše "The Guardian".

Organizacije civilnog društva: Posljednji napad hrvatske policije na migrante jedan je od najbrutalnijih

Uprkos opovrgavanju hrvatskih vlasti o brutalnom ponašanju policajaca na granici, "The Guardian" izvještava i o posljednjim napadima koje aktivisti opisuju kao najnasilnije do sada. Naime, 26. maja uniformirana grupa, odjevena u crno, s povezima na licu, zaustavila je 11 Pakistanaca i pet Afganistanaca na području Plitvičkih jezera, 16 kilometara od granice s BiH.

Uniformirani muškarci zavezali su svakog Pakistanca i Afganistanca oko drveta s licima okrenutim prema deblu, stoji u izvještaju organizacije "Danski odbor za izbjeglice", koja pruža zdravstvene usluge migrantima u BiH. Nakon što su ih zavezali, uniformirani muškarci stavili su pištolje pored ušiju Afganistanaca i Pakistanaca te pucali u zrak i pored njihovih nogu. Pri tome su, tvrde migranti, govorili: “Želim te istući i ubiti.”

Uniformirani muškarci sa povezima na licu koristili elektrošokove i nož protiv migranata

“Mučili su nas tri do četiri sata”, izjavili su migranti. U izvještaju danske organizacije stoji i kako su uniformirani muškarci na vratove migranata stavljali elektrošokere te su ih povrijedili nožem. Jedan od uhvaćenih muškaraca ispričao je kako mu je uniformirani muškarac stavio koljeno na vrat te ga potom posjekao oštricom noža po ruci. Osim toga, snimali su ih i mobitelom, pritom se smijući.

Nakon nekog vremena, uniformirani muškarci s povezom oko lica pozvali su druge policajce. Stavili su ih u kombi te odveli u selo Šiljkovača nedaleko od Velike Kladuše. Ovi policajci ih nisu tukli, već su ih samo odvukli na teritoriju BiH. 

“Četvorici je slomljena ruka, a jednom su slomljene noga i obje ruke”

Nicola Bay, direktor "Danskog odbora za izbjeglice", rekao je za "The Guardian" da su svi muškarci imali rane na glavi i masnice po tijelu. “Četvorici je slomljena ruka, a jednom su slomljene noga i obje ruke”, rekao je Bay.

Odgovarajući na upit "The Guardiana", iz hrvatske policije ponovo su negirali optužbe te su rekli kako je moguće da su migranti izmislili priču, a da bi povrede mogle biti rezultat njihovih međusobnih sukoba.

Uspostava nadzornih mehanizama kako bi se osigurao human tretman migranata, podsjeća "The Guardian", bila je uvjet da Hrvatska u decembru 2018. godine dobije 6,8 miliona eura za učvršćivanje svojih granica sa zemljama koje nisu članice EU. Iz Europske komisije rekli su kako su sredstva namijenjena “osiguranju da su sve primijenjene mjere proporcionalne i potpuno u skladu s osnovnim ljudskim pravima i europskim zakonodavstvom o azilu”.

Hrvatske vlasti tvrdile da su novac za uspostavu nadzora na granicama dali UNHCR-u i Hrvatskom pravnom centru

Hrvatski ministri tvrdili su prošle godine da su sredstva dana UNHCR-u i Hrvatskom pravnom centru kako bi se ustanovili mehanizmi nadzora. No, obje organizacije tvrde kako nisu dobile novac. U januaru ove godine, irska EU parlamentarka Clare Daly postavila je Europskoj komisiji upit o tome. Iz Komisije su joj odgovorili kako su UNHCR i Hrvatski pravni centar ustanovili mehanizme nadzora koristeći vlastita sredstva kako bi osigurali nezavisnost od vlade.

No, obje organizacije tvrde kako nisu uključene ni u kakve projekte nadzora, razjašnjavajući kako su jedino bili ranije uključene u pregledavanje policijske dokumentacije.

No, osim netačnog odgovora koji je Daly dobila, interna komunikacija koju su vidjeli novinari "The Guardiana", sugerira da novac nije potrošen, a da je Komisija toga svjesna.

Europska komisija nije obavijestila Daly da je Vlada Hrvatske odlučila potrošiti samo 102.000 eura od 300.000, koliko je bilo namijenjeno za nadzorne mehanizme, te da je, u konačnici, samo 84.672 stvarno potrošeno. Ministarstvo unutrašnjih poslova dobilo je 17.469.87, a 59.637.91 je otišlo nevladinim udruženjima. Jedna konferencija koštala je 1.702.16 eura.

“I dok nam je poznato da svih 300.000 eura nije potrošeno… potrošnja samo 102.000 eura zasigurno će biti viđena kao skandal”, napisao je jedan zvaničnik EU u diskusiji o tome kako odgovoriti na upit zastupnice Daly, što je "The Guardian" dobio na uvid.

“Gledajući kako neuspješno Hrvatska predstavlja stvari, sigurno će trebati pomoć u dotjerivanju izvještaja”

Iz Komisije Daly nisu proslijedili informaciju o potrošnji novca, ali su privatno razgovarali o tome kako je potrebno zastupnici što prije odgovoriti. Također su razgovarali i o tome kako će možda morati biti potrebno intervenirati u izvještaj koji Hrvatska treba poslati, jer se hrvatske vlasti veoma loše nose s problemom.

“Gledajući kako neuspješno Hrvatska predstavlja stvari, sigurno će trebati (tvoju?) pomoć u dotjerivanju izvještaja”, napisao je jedan zvaničnik iz Odjela za migracije svom kolegi. “Hoće li ti Hrvatska prije poslati kopiju završnog izvještaja?” upitao je.

“Nečuveno je da je Komisija, kako se čini, u dosluhu s hrvatskim vlastima u zataškavanju”, rekla je Daly za "The Guardian". 

Iz EK-a tvrde da je izvještaj Hrvatske vraćen na doradu

Jedan od portparola Europske komisije rekao je za "The Guardian" da je cilj Komisije uspostava nezavisnih mehanizama nadzora na granicama. Također je upozorio "The Guardian" o tome da bi iz mailova koje su dobili na uvid, mogli izvući krive zaključke.

Rekao je i kako finalni izvještaj koji su hrvatske vlasti podnijele, nije usvojen, jer je bio nepotpun te su od Hrvatske zatražena dodatna pojašnjenja.