Prema tom izvoru, dvije strane su potvrdile da su primile poziv iz Bijele kuće.

Richard Grenell, posebni izaslanik američkog predsjednika za dijalog Beograda i Prištine, objavio je na svom Twitteru da su mu obje vlade potvrdile da će prestati s kampanjama: Beograd sa zahtjevima državama da povuku odluku o priznanju Kosova, a Priština sa zahtjevima za ulazak u članstvo međunarodnih organizacija.

Washington je čekao da Kosovo povuče i carine na robu iz Srbije u iznosu od 100 posto, što je uveo bivši premijer Ramush Haradinaj i to platio premijerskim položajem. Zatim je nakon izbora premijerom postao Albin Kurti, koji je ukinuo carine, ali je uveo reciprocitet prema kojem na svoj robi koja je namijenjena za prodaju na Kosovu, mora stajati deklaracija Republika Kosovo. Pa je i on srušen u parlamentu.

Avdullah Hoti, novi kosovski premijer, među prvima je svojim odlukama ukinuo reciprocitet. Vrlo brzo nakon toga je stigla potvrda o pozivnici čelnicima za sastanak u Bijeloj kući. Na izborima u Srbiji ove nedjelje Aleksandar Vučić će potvrditi svoju vlast u zemlji pa više ništa ne stoji na putu dijalogu.

Trump je u decembru 2018. godine poslao Beogradu i Prištini pismo, u kojem je rekao kako se nada da će čelnike država primiti u Bijeloj kući i proslaviti “povijesni događaj”.

Evropska unija za sada nije reagirala na ovaj poziv, ali je sasvim jasno da neće biti pretjeranog zadovoljstva. Naime, uz Grenellovo ime se sve vrijeme spominje “korekcija granica”, dakle ideja koja se pojavila prije nekih dvije godine o razmjeni teritorija Srbije i Kosova: Beograd bi dobio sjever Kosova, a Priština većinski albansku Preševsku dolinu, što u Bruxellesu i posebno Berlinu smatraju greškom velikih razmjera, koja bi imala utjecaja na stanje na Balkanu, ali i globalno.

Indikativno je da je Vučić u ponedjeljak razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prema saopćenju iz Vučićevog ureda, “tokom detaljne razmjene mišljenja o rješavanju kosovskog pitanja, Vladimir Putin se založio za izradu kompromisnog rješenja prihvatljivog za Beograd, koje mora odobriti Vijeće sigurnosti UN-a”.

(SB/JL)