Ovo se, između ostalog, navodi u posebnom izdanju biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koje se bavi projekcijom prihoda do 2023. godine, a u kojem se ističe da bi prihodi od indirektnih poreza u 2021. trebalo da iznose 6,495 milijardi KM,  što je za oko 46 miliona KM manje nego što je bilo 2019. Tek se u 2022. mogu očekivati prihodi koji će biti viši u odnosu na 2019., i to za oko 190 miliona KM, dok bi u 2023. ti prihodi, u odnosu na prošlu, rekordnu godinu, trebalo da iznose 6,994 milijardi KM, odnosno 453 miliona KM više.

"S obzirom na ogromne nepoznanice u trenutku izrade projekcija o jačini i trajanju šoka uzrokovanog pandemijom koronavirusa te korištene pretpostavke da će kriza biti prevaziđena u kratkom roku, ističemo da postoje značajni rizici za ostvarenje projekcija prihoda od indirektnih poreza, pri čemu prevladavaju rizici lošijeg ishoda", navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO-a BiH.

Kada je riječ o rizicima za ostvarenje projekcija, to su na prvom mjestu prolongiranje epidemije, zatim slabiji ekonomski oporavak glavnih izvoznih partnera BiH, odnosno Evropske unije i zemalja CEFTA-e te masovni odliv stanovništva, koji može prouzrokovati smanjenje oporezive potrošnje, koju su nezaposleni građani, koji napuštaju BiH, finansirali dohocima iz sive ekonomije ili iz doznaka iz inostranstva. 

"Pojava eksternih šokova, u vidu rasta cijena nafte i derivata na svjetskom tržištu izvan sadašnjih očekivanja, pogodila bi tržište derivata u BiH i negativno bi se odrazila na potrošnju derivata, a time na izvršenje projekcija prihoda od akciza na derivate i putarine iz cijene naftnih derivata", navodi se u biltenu.

Ekonomisti ističu da su projekcije velika neizvjesnost, ali da je dobro što su one napravljene, jer su i one loše bolje nego da ih nema.

Saša Stevanović, ekonomista, za razliku od analize Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, smatra da će pad prihoda u ovoj godini biti veći od 284 miliona KM, ali da će i oporavak biti brži.

"Za razliku od krize iz 2008. godine, sadašnje mjere su usmjerene u potrošnju. Prije su mjere išle na investicije i kanale stimulisanja ekonomskog rasta, koji je sporiji od potrošnje, i zato vjerujem da će oporavak biti brži nego što predviđa projekcija", rekao je Stevanović, ističući da sve to u slučaju da ne bude novog talasa.

Kako ističe, ukoliko se nastave problemi s koronavirusom i dođe do novih blokada i zatvaranja, onda projekcija ništa ne vrijedi, ali je u svakom slučaju dobro da je neko objavio nešto.