CIKA I VRISKA PROTIV NOVIH ČLANOVA CIK-A: Pritisci na Sud BiH da poništi izbor članova CIK; a Sud BiH je šest puta odbacivao žalbe protiv odluka Parlamenta BiH

Na odluku Predstavničkog doma Parlamenata BiH upućene su dvije žalbe Sudu Bosne i Hercegovine. Autor prve je Branko Petrić, višegodišnji član Centralne izborne komisije kojem je (sedmogodišnji) mandat istekao prije dvije godine. Pored njega, žalbu Sudu BiH uputila je Sanja Stanimirović-Ostojić, predsjednica Općinske izborne komisije Vlasenica, bliska prijateljica bivšeg člana CIK-a Petrića.

  • Mini market

  • 04. Jul. 2020  04. Jul. 2020

  • 0

Otkako je sredinom marta Predsavnički dom Parlametna Bosne i Hercegovine izabrao dva nova člana Cenralne izborne komisije iz reda srpkog naroda, Vanju Bjelicu-Prutinu i Novaka Božićkovića, ne prestaju politički i pravosudni pokušaji da se ova odluka promijeni i da se na njihova mjesta imenuju ljudi po željama i mjeri Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. 

Na odluku Predstavničkog doma Parlamenata BiH upućene su dvije žalbe Sudu Bosne i Hercegovine. Autor prve je Branko Petrić, višegodišnji član Centralne izborne komisije kojem je (sedmogodišnji) mandat istekao prije dvije godine. Pored njega, žalbu Sudu BiH uputila je Sanja Stanimirović-Ostojić, predsjednica Općinske izborne komisije Vlasenica, bliska prijateljica bivšeg člana CIK-a Petrića. Ona se žalila jer se prijavila na konkurs za člana CIK-a koju je bila raspisala Komisija na čijem je čelu, raznim stranačkim mešetarenjima i dogovaranjima, bio izabran Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a. No, odlukom Parlamenta BiH rad te komisije je ukinut, a konkurs kojeg su raspisali je poništen.
U pritscima na Sud Bosne i Hercegovine  Miloradu Dodiku pridružio se i Čovićev HDZ BiH, pogotovo nakon što je bez funkcije ostao i njihov  metuzalem  u CIK-u Stjepan Mikić, umjesto kojeg je Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine imenovala Željka Bakalara, koji je od prije nekoliko dana i predsjedavajući Centralne izborne komisije.

U istorijatu i praksi Suda Bosne i Hercegovine žalbe, odnosno tužbe kako su ih naknadno preinačili Petrić i Stanimirović-Ostojić, nisu rijetkost. Od 2007. godine do danas Sud Bosne i Hercegovine je  u šest navrata odlučivao u sudskom preispitivanju odluka Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH o stupanju na fuinkciju, ili prestanku funkcije članova CIK-a, odnosno statusu članova CIK-a nakon isteka mandata.  I u svaka  od tih sudskih preispitivanja odluka Suda Bosna i Hercegovine je bila idenična: tužbe su odbacivane kao neosnovane!

 Obrazloženje u svih tim postupcima imalo je istu suštinu i sadržaj. U obrazloženju prve takve odbijajuće presude Sud BiH je naveo sljedeće obrazloženje. "Izbornim zakonom BiH nije predviđen pravni lijek protiv Odluka, odnosno akata o izboru i stupanju na funkciju, ili prestanak funkcije člana Izborne komisije BiH koju donosi Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH u smislu odredbe člana 2.6a citiranog zakona, niti je to predviđeno nekim drugim zakonom. IZ  prednjeg stoji zaključak da protiv akata koje donosi Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH u postupku predviđenim zakonom nije dopušteno vođenje spora, pa ni radnog spora. Iz provedenih dokaza prozilazi da je Predstavnički dom  u skladu sa svojom procedurom imenovao članova Izborne komisije BiH  sa liste kandidata,dakle u zakonom predviđenoj proceduri". 

Dakle, u svakom od šest sudskih predmeta po žalbama i tužbama bivših članova CIK-a  Sud BiH je donosio istu odluku ("odbacuje se kao neosnovano") potkrijepljenu istim  obrazloženjem.Jednu od prethodnih tužbi također je podnio Branko Petrić prije dvije godine kada mu je istekao mandat u CIK-u i ta je tužba, također,  odbačena. U obrazloženju je navedeno sljedeće: 

"Nesporno je da je članu Centralne Izborne komisije BiH B.P. istekao raniji sedmogodišnji mandat dana 23.9. 2018.godine. Naime, B.P.je imenovan za člana CIK-a BiH u periodu od sedam godina , u periodu od 23.9.2011. koji j istekao 23.09.2018.godine.Ipak, kako je odredbom člana 2,5. tačka 9 Izbornog zakona BiH propisano da se u slučaju da Predstavnički dom Parlamenta BiH ne provede postupak imnovanja člana CIK-a BiH, članovi CIK.a BiH nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novih članova BiH.

To, zapravo, znači da je Branko Petrić od augusta mjeseca 2018.godine,  kada mu je produžen mandat zbog izbora koji su se podržavali u oktobru,  do marta ove godine, dakle godinu i pol dana, bio nezakoniti član Centalne izborne komisije. Nakon što je to Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH konstatirao i u skladu sa zakonom ga razriješio i imenovao novog člana CIK-a, on je ponovo podnio tužbu Sudu BiH. Usput je kao pojačanje angažirao i svoju prijateljicu iz Vlasenice Sanju Stanimirović Ostojić kojoj je vjerovatno obećao da će njen izbor pred Komisijom kojom predsjedava Milan Tegeltija biti čista formalnost.  

(SB)                 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...