Najnoviji front otvoren je prošle nedjelje nakon što je Sud BiH 28. jula uputio akt koji je izazvao bujicu bijesa i optužbi od strane Tužiteljstva BiH i njegove šefice Gordane Tadić.

Taj dokument koji sadržava zaključke zbog koji je glavna tužiteljica Tadić sazvala Prošireni kolegij glavnog tužitelja i šefova odjela i odsijeka u Tužiteljstvu. Kako piše u saopćenju Tužiteljstva BiH nakon održanog Kolegija-Sud BiH u svojim zaključcima pominje određene "neregularnosti prilikom izuzimanja  dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužitelji, ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima".

ŠTA TADIĆKA ZAMJERA DEBEVECU

Prema ocjeni  Tužiteljstva ovi  zaključci "predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužiteljsva BiH u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa Tužiteljstvo, a koji su izuzetno značajni za vladavinu prava".

Kolegij Tužiteljstva BiH zatražio je da se u ovaj spor uključi Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH kako ne bi nastupile "štetne posljedice". 

Na odgovor Suda Bosne i Hercegovine nije dugo trebalo čekati. Danas je iz ove insititucije stiglo saopćenje čiji naslov izražava njegovu suštinu:

TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE ZLOUPOTREBLJAVA SVOJU POZICIJU RADI PRAVLJENJA MEDIJSKOG SPEKTAKLA.   

Sud BiH odbacuje optužbe da njegovi prethodni zaključci predstavljaju opstrukciju rada tužitelja, nego, naprotiv,  napisani su s "ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonske okvire". U saopćenju Suda BiH se kaže i kako u svojim zaključcima nisu imali na umu niti jedan konkretan aktivan tužiteljski predmet, "niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužiteljstvo radi dezavusianja javnosti". Također, Sud BiH u sopćenju  navodi da je ta institucija  "shodno svojoj poziciju u ustavnom poretku i u skladu sa važećim propisima itekako nadležna zauzimati stavove, davati mišljenja, pa čak i izdavati pravnoobavezujuće stavove o ostvarivanju vladavine prava u praksi, a naročito davati mišljenja važna za zakonito poduzimanje procesnih radnji tužilačkim i policijskim institucijama nad kojima ostvaruje svoju jurisdikciju".

Šta se zapravo krije u pozadini ovih prilično  načelnih formulalicija i uopćenih optužbi koje koriste Tužiteljstvo BiH i Sud BiH u svojem ratu saopćenjima?

ĆULUM I TADIĆKA, TANDEM ZA POBJEDE

Upućeni u odnose između ovih pravosudnih institucija tvrde da se radi o tom da Glavna Tužiteljica Gorana Tadić zajedno sa svojim najodanijim tužiteljima, poput Olega Čavke, Vedrane Mijović...nastoji u procesima istrage što  je moguće više zaobilaziti i marginalizirati Sud BiH. Tako bi Tadićka, inače porodično, interesno i stranački povezana sa konkretnim političkim centrima moći u državi, samostalno mogla voditi privatne istrage protiv osoba, i institucija koje se njoj i njenim političkim pokroviteljima nađu na putu za ostvarivanje svojim političkih, kriminalnih, ili ekonomskih interesa. U tom smislu je važno isticanje "neprarvilnosti prilikom izuzimanja dokumentacije", na što je ukazano u zaključcima Suda BiH, a pogotovo problematiziranje instituta tzv. "usmenih naredbi" koje bi zapravo potpuno formalizirale, odnosno marginalizirale ulogu sudija i Suda BiH u procesu vođenja tužiteljsko-policijskih istraga.

I dok je Gordana Tadić  otvoreno na ratnoj nozi sa Rankom Debevecem predsjednikom Suda BiH, istovremeno njena suradnja sa  novim direktorom SIPA-e Darkom Ćulumom pršti od razumijevanja, obećanja i zajedničkih planova. Tadićka se, naime, danas sastala sa ovim Dodikovim policajcem teško kompromitiranim u slučaju ubistva Davida Dragičevića, te su zajednički najavili  "intenziivnu istragu u predmetima organiziranog kriminala, ilegalnim migracijama, krijumčarenja osoba, terorizma.."

Zaista, ako se iko dokazao u toj borbi kroz svoj dosadašnji rad i karijeru to su bili Gordana Tadić i Darko Ćulum. Još samo kada im na putu ne bi stajala "opstrukcija" Suda Bosne i Hercegovine. 

(SB)