Svi dosadašnji pokušaji javnosti, kao i članova porodica osoba koje se liječe u Klinici na Podhrastovima da saznaju bilo kakve precizne informacije o pojedinačnim slučajevima ili o cjelokupnoj situaciji i stanju zaraženih koronavirusom, nisu urodili plodom. Direktorica KCUS-a je pristup informacijama zatvorila čeličnim katancem, a pored nje niko se od uposlenih ne usuđuje prekršiti njenu volju. Kako stvari stoje, precizne informacije o broju liječenih i umrlih osoba na respiratorima ostat će nedostupne do daljnjeg.

Odgovori na ova pitanja dobrim dijelom se nalaze u prethodnim odlukama menadžmenta KCUS-a, prvenstveno odlukama  direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koja se 2016. godine, radi ušteda, odlučila na ukidanje Jedinice internističke intenzivne terapije (JIIT).

JIIT je bila specijalizirana za pružanje intenzivne terapije nehirurškim pacijentima sa poremećajem ili prestankom rada vitalnih organa, to jeste pacijentima u kritičnom stanju, kojima je potrebna brza i odgovarajuća intenzivna terapija i njega.

Jedinica internističke intenzivne terapije KCUS-a osnovana je 2009. godine uz pomoć i podršku francuske vlade, a preko Ambasade Francuske u BiH. U njenom razvoju veliki značaj su imali dr. Guillame Thiery, francuski anesteziolog intenzivista, te „naši“ doktori iz SAD-a, s klinike Mayo, Emir Festić i Ognjen Gajić.

Veliki značaj osnivanja JIIT-a pokazao se ubrzo prilikom liječenja pacijenata vitalno ugroženih pandemijskom gripom H1N1 (svinjska gripa).

Ukidanje JIIT-a Ljekarska komora KS odmah je ocijenila lošim reformskim potezom direktorice Izetbegović.

Pitanje ukidana JIIT-a bilo je i na dnevnom redu Skupštine Kantona Sarajevo. Zastupnik Edin Forto zatražio je od tadašnje ministrice zdravstva u vladi predvođenoj Elmedinom Konakovićem, odgovor o statusu JIIT-a s obzirom na to da je raspolagao informacijama da je jedinica zatvorena iako o tome zastupnici nisu bili zvanično obaviješteni.

Iz KCUS-a je tada stigao odgovor da je JIIT zatvoren, jer je „izgubio prvobitnu namjeru smještaja vitalno ugroženih pacijenata“ te da „nikada nije u potpunosti profunkcionisao s obzirom na to da su se zdravstvene usluge obavljale s nedostatnim kadrom i zastarjelom medicinskom opremom“ te da se iz tog razloga pristupilo zatvaranju, a osoblje je raspoređeno u intenzivne jedinice drugih klinika.

U odgovoru je priložen i podatak o troškovima koje je JIIT napravio u 2015. godini, a koji iznosi 475.799 KM.

Ukidanjem JIIT-a određeni dio kadra je penzionisan, a dio preraspoređen na druge odjele intenzivne njege i tim potezom je zaustavljen njihov naučni i profesionalni razvoj, a dio je, kako je poznato, otjeran s KCUS-a.

Teška epidemiološka situacija u Kantonu Sarajevo uzrokovana koronavirusom neumitno dovodi do dileme da li bi odgovor na epidemiju bio bolji i efikasniji da je nastavljen rad i razvijanje Jedinice internističke intenzivne terapije u KCUS-u.

Tim povodom razgovarali smo s doktorom Emirom Festićem, jednim od glavnih aktera osnivanja JIIT-a, koji je 2016. godine ocijenio da bi ukidanje Jedinice internističke intenzivne terapije u KCUS-u moglo imati katastrofalne posljedice.

"Nebrojeni su slučajevi gdje su životi spašeni, jer su pacijentli liječeni na JIIT-u. Prije otvorenja JIIT-a, svi ti pacijenti bi umrli, jer jednostavno nije bilo mogućnosti da se liječe“, rekao je po ukidanju JIIT-a doktor Festić.

Doktor Festić je za „Slobodnu Bosnu“ rekao da mu je, zajedno s doktorom Ognjenom Gajićem, bilo zadovoljstvo da doprinesu svom gradu i svojoj državi.

„Nismo štedjeli vrijeme i energiju i dosta je toga uloženo tokom osmogodišnjeg rada s lokalnim kadrovima da se u BiH oforme dvije moderne jedinice za intenzivnu internističku njegu. Bilo je puno trzavica i u Sarajevu i u Banjoj Luci, ali evo, danas samo Banja Luka u čitavoj BiH ima modernu internističku jedinicu za intenzivnu njegu“, rekao je doktor Festić za naš portal.

Istaknuo je da je bio veoma zadovoljan tada urađenim poslom te da su i sarajevski i banjalučki JIIT bili u stanju da zbrinu sve kritično oboljele internističke pacijente s izuzetno dobrim rezultatima preživljavanja, kao i finansijske isplativosti.

Smatra da se odgovor na pitanje da li bi ostanak i razvoj JIIT-a omogućio kvalitetniji odgovor na trenutnu epidemiju koronavirusa, "sam da razlučiti“.

Uz konstataciju da je, prema određenim informacijama, smrtnost osoba priključenih na respirator u Klinici na Podhrastovima stopostotna, pitali smo doktora Festića da li je to jedna od posljedica ukidanja JIIT-a.

“Kritično oboljeli od akutnog respiratornog distres sindroma zbog Covida-19 su ekstremno komplikovani pacijenti koji zahtijevaju stručnu njegu i resurse. Vrlo je slično bilo s oboljelim pacijentima od svinjske gripe, koji su uspješno liječeni 2009. godine i poslije, i u Sarajevu i u Banjoj Luci. Ja ne znam kakva je situacija na Podhrastovima, ali znam da bi se naši stručnjaci iz bivšeg JIIT-a uspješno borili sa svim nedaćama kao što su to i prije pokazali, naravno uz podršku u smislu ljudstva i opreme”, kaže doktor Festić za “Slobodnu Bosnu”.

Pitali smo doktora Festića i da li raspolaže podacima o smrtnosti osoba u SAD-u koje boluju od Covida-19, a budu priključene na respirator.

“Smrtnost varira zbog različitih faktora, kao što su dob i prateća oboljenja kod pacijenata. Mislim da je u rasponu od 50 do 80 posto. Što je manji pritisak na zdravstvene institucije, to je i bolji stepen preživljavanja”, zaključuje doktor Festić.

S druge strane, doktori Thiery, Gajić i Festić također su radili i na osnivanju i razvoju Referentnog centra intenzivne medicine za hirurške grane Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. Kasnije je ovaj referentni centar, za razliku od Sarajeva, prerastao u Kliniku intenzivne medicine za nehirurške grane.

Danas je Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a RS-a jedina ovakva organizaciona jedinica u BiH i obavlja aktivnosti koje imaju značajan utjecaj na zdravstveni sistem, a ogledaju se u prihvatanju i liječenju svih kritično oboljelih nehirurških pacijenata iz Banje Luke, kao i svih drugih zdravstvenih centara u BiH.

Od 2018. godine, nakon preseljenja u novoizgrađeni prostor, stečeni su uslovi za formiranje tri odjeljenja Klinike - Odjeljenje intenzivne medicine za nehirurške grane, Odjeljenje poluintenzivne njege za nehirurške grane i Odjeljenje – Centar za edukaciju i kliničke vještine iz oblasti intenzivne medicine, sa prostornim kapacitetima od 28 kompletno opremljenih mjesta. Godišnje se tu liječi više od 700 pacijenata, s tendencijom povećanja broja prijema koji je omogućen preseljenjem Klinike u novoizgrađene i moderne prostorije.

Ostaje pitanje zašto je u Banjoj Luci projekt opstao, a kasnije i usavršen, a u Sarajevu, jednostavno, ugašen.

(S. B.)