U javnosti se u posljednje dvije decenije spominjao niz modela koji bi mogli da vode do sporazuma o normalizaciji odnosa sa Prištinom, a bar četiri su moguća ako se uzmu u obzir insistiranja Prištine, ali i stav Beograda da obje strane u pregovorima moraju nešto dati i dobiti.

Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u narednih sedam dana očekuju sastanci na visokom nivo u Washingtonu i Bruxelleu, na kojima će pregovarati s kosovskim premijerom Avdullahom Hotijem. I dok je za sada neizvjesno da će u Bijeloj kući tema biti konačni sporazum, sudeći prema najavama, o konačnom rješenju trebalo bi da se raspravlja u Bruxellesu.

U javnosti se do sada spominjao niz modela po uzoru na koje bi trebalo da bude riješeno pitanje Kosova, a pojedina su se našla u centru pažnje prethodnih dana.

Bivši ombudsman i lider PSG-a Saša Janković na Twitteru je nedavno iznio prijedlog za rješenje kosovskog problema. On je naveo da je realan prijedlog za članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama bez formalnog priznanja Kosova, ali uz eksteritorijalnost srpskih crkava i manastira, što znači da one “ne bi bile u okviru Kosova, već entiteta za sebe”.

“Da je iza takvog ili sličnog plana stala država Srbija, velike su šanse da bi on, kao konkretno kompromisno rešenje dobio podršku i najvažnijih sila. Umesto toga, srpska politika sastoji se u tome da već decenijama odlaže rešenja, navodno čekajući bolja vremena, a ona su svaki dan u Srbiji gora”, naveo je Janković na Twitteru.

Model “dvije Njemačke”

Na ovom modelu najčešće instistira zvanični Berlin i on ne podrazumijeva priznanje nezavisnosti Kosova, ali predviđa članstvo u Ujedinjenim narodima.

U slučaju primjene ovog modela, Srbija bi, vjerovatno, morala da mijenja preambulu Ustava, u kojoj bi, prema tumačenjima nekih pravnih stručnjaka, bilo navedeno da je Kosovo teritorija Srbije nad kojom nema suverenitet.

Inače, u okviru ovog modela mogla bi da bude osnovana Zajednica srpskih opština, koja je dogovorena Briselskim sporazumom, ali nikad nije formirana.

Razgraničenje Srba i Albanaca 

Ovaj prijedlog zastupali su predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci. Oni nikada javno nisu iznijeli detalje ovog rješenja, ali se moglo naslutiti da bi i jedna i druga strana ustupile dio teritorije koje kontroliraju.

Činilo se da su za ovaj predlog srbijanski i kosovski predsjednik imali podršku SAD-a, iz kojih su stizale poruke da će prihvatiti sve što se dogovore Beograd i Priština. S druge strane, razgraničenje nije dobilo podršku u vodećim zemljama EU, prije svega u Njemačkoj, iz straha da bi to moglo da izazove nestabilnost na Balkanu.