Svoj višedecenijski opstanak na vlasti i uz vlast lider SBB-a i utemeljitelj “Avaza” Fahrudin Radončić duguje beskičmenjačkoj strategiji “zagrli pobjednika”. To je jasno demonstrirao i nedavno, nakon izbora u Crnoj Gori, na kojima njegov favorit i prijatelj Milo Đukanović nije ostvario pobjedu. Radončić se samo dan nakon izbora preko “Avaza” naprasno počeo dodvoravati predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, što su politički analitičari ocijenili kao pomalo paničan pokušaj da zaštiti svoje nebrojene nekretnine u Crnoj Gori, stečene posljednjih godina.

DODVORAVANJE VUČIĆU

Koliko je Radončić spreman ići daleko u dodvoravanju Aleksandru Vučiću, demonstrirao je jučer, kada je preko cijele naslovne stranice “Dnevnog avaza” objavljen tekst u kome se tvrdi kako dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić “vuku BiH u samoizolaciju”, jer nisu isprve prihvatili Vučićevu inicijativu o uspostavi “mini Schengena”.

U tekstu pod naslovom “Opasna politička akrobacija Komšića i Džaferovića, ko vuče Bosnu u samoizolaciju”, “Avaz” piše da je Predsjedništvo BiH dalo nalog Ministarstvu vanjskih poslova BiH da u narednih mjesec analizira regionalnu saradnju i ponudi stav o ulasku naše države u inicijativu ''mini Schengen'', a u kojoj su već Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Međutim, "Avaz" je, navodno, saznao da je riječ samo o blažem načinu da se odbije Vučićeva inicijativa, “što bi na koncu moglo imati katastrofalne političke posljedice po našu državu i dodatno onemogućiti ekonomski razvoj i oporavak od posljedica pandemije koronavirusa”.

TVRDNJE BEZ DOKAZA

Radončićev “Avaz”, ne nudeći nikakve dokaze, navodi da su Vučićevu inicijativu direktno podržali Bijela kuća, State Department, EU, Berlin i Bruxelles te većina međunarodnih prijatelja kao vrlo koristan mehanizam da se dodatno otvore granice i potakne ekonomska saradnja.

No, posve je jasno da na sjednici Predsjedništva BiH Džaferović i Komšić nisu odbili Vučićevu inicijativu o uspostavi “mini Schengena” nego su zatražili dodatno vrijeme da se podrobnije istraže političke i ekonomske implikacije takve inicijative.

O tome je dan ranije govorio član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji je, pozivajući se na stav američkog dplomate Matthewa Palmera, izričito naglasio da dijalog koji je vođen u Washingtonu između Srbije i Kosova, “nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, pa ni s Bosnom i Hercegovinom”.

“Kada je gospodin Palmer boravio u BiH, kazao je da dobro sagledamo sam dijalog koji je vođen između Srbije i Kosova u Washingtonu. Ako postoji neka ideja koja je prihvatljiva za neku državu u regionu, da se razmotri eventualno njeno prihvatanje i usvajanje. Potpuno je jasno kazao da dijalog koji je tamo vođen, nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, pa ni s Bosnom i Hercegovinom. Mi još ne znamo šta znači “mini Schengen”. Ja ću biti za to da se ta stvar dobro izuči pa da, onda, pristupimo donošenju odluke”, kazao je Džaferović, naglasivši da će od Vijeća ministara zatražiti detaljnu analizu efekata dosadašnjih regionalnih sporazuma, kao što je CEFTA, kojom je uspostavljena bescarinska zona između BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.

Džaferović je kazao da neće podržati bilo kakav institucionalni politički okvir koji bi zamijenio evropski put BiH.

Oprez Šefika Džaferovića i Željka Komšića prema Vučićevoj inicijativi sasvim je opravdan, a dodatno je povećan nakon nedavnih pregovora u Washingtonu, gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jasno demonstrirao da ne drži pretjerano do evropskog puta svoje zemlje. Vučić je, naime, pristao da Ambasadu Srbije u Izraelu iz Tel Aviva preseli u Jerusalem, što do sada nije uradila niti jedna država Evropske unije. To isto je nešto kasnije zahtijevao i njegov agent u BiH Milorad Dodik, predlažući da BiH slijedi Srbiju i da, suprotno praksi EU, svoju ambasadu iz Tel Aviva preseli u Jerusalem.

UDALJAVANJE SRBIJE OD EU

I Srbija i BiH ranije su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim su se obavezale da će u vanjskoj politici slijediti Evropsku uniju, ali je Vučić u Washingtonu jasno pokazao da je Srbiju, zarad nekog parcijalnog interesa, spreman izolirati od Evropske unije.

Dakle, BiH mora biti krajnje oprezna prema svim inicijativama koje dolaze od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, jer je notorna stvar da se aktuelni vlastodržac Srbije suštinski nikada nije odrekao ambicije da prostor ex-Jugoslavije, bez Slovenije i Hrvatske, reintegrira u formu velike Srbije. Zanimljivo, taj prostor (Srbija, Crna Gors, Sjeverna Makedonija i BiH) upravo se poklapa sa prostorom “mini Schengena”.

Stoga se Predsjedništvo BiH ne treba osvrtati na pisanje “Avaza” i treba prihvatiti uspostavu “mini Schengena” samo pod uvjetom da će to BiH donijeti ekonomsku korist i da neće značiti udaljavanje BiH od Evropske unije.

Predsjedništvo BiH mora dobiti čvrstu garanciju da “mini Schengen” neće predstavljati alternativu za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji.

(Sl. B.)