Dan nakon što je podnio zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništa BiH s inicijativom za premještanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Jerusalem, Milorad Dodik je pisao američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

“Koristim ovu priliku da pozdravim vaše inicijative za normalizaciju odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je historijski sporazum i uvjeren sam da će doprinijeti miru, stabilnosti i prosperitetu regiona. Kao srpski član Predsjedništva BiH, želim dati doprinos i podršku vašim mirovnim inicijativama u vezi s Izraelom. Zbog toga, u Predsjedništvu BiH sam inicirao prebacivanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Jerusalem”, izvjestio je Dodik prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država 9. septembra ove godine.

Treba istaći kako je i EU pozdravila sporazum Izraela i UAE o uspostavljanju formalnih diplomatskih veza uz naglasak da EU i dalje podržava ideju dvodržavnog rješenja kao jedinog puta za okončanje krize između Izraela i Palestine.

U nastavku pisma, Dodika objašnjava Trumpu kako je proces donošenja odluka u Predsjedništvu BiH takav da sva tri člana moraju glasati “za” te da će njegov prijedlog trebati odobrenje i još dva člana Predsjedništva BiH.

“Nadam se da će se članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda razumijeti da bi ova odluka bila veliki doprinos u postizanju konačnog mirovnog rješenja za Izrael, a Bosna i Hercegovina bi slijedila primjer Sjedinjenih Američkih Država“, poručio je Dodik.

Na kraju, kako se i očekivalo, Šefik Džaferović i Željko Komšić bili su protiv Dodikove ideje o premještanju lokacije bh. ambasade u Izraelu. No, ovakvi potezi lidera SNSD-a već dugo vremena su na radaru visokih evropskih zvaničnika s obzirom da inicijative poput navedene su direktne radnje protiv odluka Evropske unije.

A vrijedi podsjetiti da se BiH obavezala da će poštovati i slijediti vanjsku politiku EU, što u ovom primjeru znači da niti jedna država članica EU nije premjestila svoju ambasadu u Izraelu.

Ono što se Dodiku spočitava u Briselu jeste rad protiv interesa Evropske unije kao u posljednjem slučaju.

Tu su i Dodikovi javni stavovi koji se kose sa stavovima i odlukama Evropske unije, a kao posljednji primjer može se navesti činjenica da je Dodik jedini lider koji je čestitao Aleksandru Lukašenku pobjedi i na fer i demokratskim izborima, dok je cijela EU osudila izbore i proglasila ih nelegitimnim.

Interesantnu izjavu , netom nakon prošlosedmične Dodikove posjete Zagrebu, dao je hrvatski saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović koji je kazao da je februaru ove godine visoki predstavnik u BiH izvjestio javnost da Evropska unija razmatra i mogućnost zabrane ulaska Milorada Dodika na području Evropske unije.

“Ako je to istina, mogu tek primjetiti da koristi prigodu da nakon uvođenja tih sankcija posjeti najbližu članicu EU Bosni i Hercegovini”, mišljenja je Hasanbegović.

Milorad Dodik je i dalje na crnoj listi SAD-a (od početka 2017. godine) i promjena američke administracije i dolazak Trumpu na čelu države nije mu donijelo nikakve koristi, kako se lično nadao. Bez obzira na to, Dodik očito vjeruje da će mu “ulizivačka” pisma poput ovog koje objavljujemo donijeti poene kod prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država.

Treba podsjetiti da je prije godinu dana predsjednik SNSD-a izjavio kako mu je čast biti pod američkim sankcijama, a da vladu SAD-a je optužio kako unosi konfuziju na Balkan imenovanjem posebnih predstavnika koji se trebaju baviti stanjem u toj regiji.